Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Vlado Mršić je kazao da je u proljeće 1992. godine bio angažovan u Rasavačkoj četi, čiji je komandir bio Dušan Milunić. Svjedok je napomenuo da je “kasnije bio kuhar”.

Sjedište Rasavačke čete, kao i rezervnog sastava policije, bilo je, prema Mršiću, u prostorijama Mjesne zajednice u Rasavcima (općina Prijedor). On je dodao da je komandir rezervnog sastava policije bio Radomir Stojnić “Grom”.

“Bio sam u kuhinji. Komandir Dušan Milunić je rekao da donesem večeru i kad sam je podijelio, rekao je da ostanem tu s jedinicom”, prisjetio se Mršić, preciziravši da je noć prije akcije večeru odnio u zaselak Stupari.

Prema svjedoku, komandir je kazao da će “možda biti akcija” i da će učestvovati “ukoliko budu tu”. Mršić je naglasio da je Milunić rekao da se, ako bude pretres terena u Zecovima, ništa ne smije raditi samovoljno, niti da se smiju dirati žene i djeca.

On je dodao i da je komandir kazao da je cilj akcije “da se izvrši pretres ako ima naoružanja i da se vidi ima li ekstremista”.

Ujutro je, kako je ispričao, stigla naredba da se ide prema Hujića brdu, a potom prema magistralnom putu za Sanski Most. Svjedok je rekao da je tokom kretanja među njima bio i Dušan Milunić, kao i da je čuo pucanje s “lijeve strane” i vidio da nešto gori na brdu.

Svjedok je naveo da je kod Zikine kafane bila “neka vojska” te policija, za koju je zaključio da je vojna jer su imali bijele opasače. On je zatim, napomenuo je, otišao na glavnu cestu i kući.

Mršić je kazao da je kasnije čuo da su na Gradini stradali neki civili.

U unakrsnom ispitivanju, svjedok je pojasnio da njegov pravac kretanja nije bio kroz centar Zecova, kao i da tog dana nije vidio Radomira Stojnića, niti bilo koga od rezervnog sastava milicije.

Za ubistva, mučenja, seksualno nasilje, uništavanje i oduzimanje imovine stanovnika sela Zecovi u julu 1992. godine, optuženi su Dušan Milunić, Radomir Stojnić, Radovan Četić, Duško Zorić, Zoran Stojnić, Željko Grbić, Ilija Zorić, Zoran Milunić, Boško Grujičić, Ljubiša Četić, Rade i Uroš Grujčić, Zdravko Antonić i Rajko Gnjatović.

Prema optužnici, Milunić je bio komandir Rasavačke čete 6. bataljona 43. brigade Vojske Republike Srpske (VRS), Radomir Stojnić komandir Rezervne stanice milicije Rasavci, a Radovan Četić predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i Kriznog štaba za selo Rasavci. Ostali su bili pripadnici Rasavačke čete, milicije te drugih formacija.

Svjedok Tomislav Mršić je izjavio da se nalazio na dežuri u Stuparima kada im je rečeno da će ujutro biti akcija. On je dodao da su ujutro krenuli prema Hujića brdu, gdje su dobili naredbu od Duška Milunića, koji je kazao da se vrši pretres u Zecovima, Hambarinama i Čarakovu, da se niko ne dira i ne ulazi u kuće. Milunić, prema riječima svjedoka, nije rekao cilj akcije.

Nakon što mu je Tužilaštvo predočilo raniju izjavu prema kojoj je kazao da je Milunić rekao da se traže “Zelene beretke” i naoružanje, te da se muškarci privode prema glavnoj cesti, svjedok je odgovorio da “ostaje pri onom što je izjavio tad i sad”.

Tokom kretanja, Mršić je, kako je pojasnio, vidio žene i djecu da idu prema Zikinoj kafani.

Oba svjedoka su kazala da tokom svog učešća u akciji nisu naišli na otpor, niti pronašli neko naoružanje.

Suđenje će se nastaviti 8. jula.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao