Ne smije biti manjka novca za ratne zločine

Mogućnost da ne bude novca za branioce po službenoj dužnosti koji rade na predmetima ratnih zločina najavila je predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Kao razlog Kreso je navela sve veći broj branilaca po službenoj dužnosti a da nije povećana gornja granica u budžetu za ovu stavku.

Branilac Radivoje Lazarević smatra da ne smije doći do ovog što je najavila predsjednica Suda BiH jer “optuženi za ratne zločine imaju pravo na odbranu”. Uz to, Lazarević ističe da nije došlo do povećanja broja branilaca po službenoj dužnosti u odnosu na raniji period.

“Ranijih godina, gotovo svaki optuženi za ratne zločine je imao po dva branioca. Sada je to rijetkost. Nisam siguran da je puno povećan i broj predmeta pa da bi to povlačilo veći novac“, kaže Lazarević.

Kadrija Kolić, koji također brani u predmetima ratnih zločina po službenoj dužnosti, smatra da se povećao broj branilaca jer je povećan i broj predmeta.

“Predmeti ratnih zločina su vrlo složeni, činjenično i pravno. Ti predmeti, u principu, dugo traju. Ja nisam sreo nijednog optuženog koji može finansirati svoju odbranu. Prema članu šest Evropske konvencije o ljudskim pravima, svaki optuženi ima pravo na advokata koji će zastupati njegove interese”, navodi Kolić.

Na pravne usluge koje se odnose na troškove advokata po službenoj dužnosti, a prema Izvještaju o finansijskoj reviziji za 2014., Sud BiH je izdvojio 2.612.463 konvertibilne marke.

Do sada, prema Lazareviću, bilo je kašnjenja u isplati advokata, ponekad i po dva-tri mjeseca.

“Ta su kašnjenja tolerantna i korektna u odnosu na druge sudove. Meni je veći problem što Sud BiH koristi tarifu iz 2005., koja je vrlo skromna. U drugim sudovima je ta tarifa veća, ali u nekim od tih sudova imam potraživanja i iz 2011. godine”, kaže Lazarević.

Kolić ističe da za sada također nema problema sa isplatama kada je u pitanju Sud BiH, ali da tarifa jeste mala.