Za Karadžićevog branioca dnevno oko 1.700 maraka
This post is also available in: English
Haški tribunal plaća dnevno 1.000 dolara (oko 1.700 konvertibilnih maraka) braniocu Radovana Karadžića, američkom advokatu Peteru Robinsonu, koji priprema žalbu na prvostepenu presudu izrečenu bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) kojom je osuđen na 40 godina zatvora.
To je danas objelodanio sam Robinson, u podnesku kojim je zatražio produženje roka za podnošenje žalbe za još 90 dana. Žalbeno vijeće Suda prethodno je Karadžiću uobičajeni rok za najavu žalbe od 30 dana već jednom produžilo na 90 dana, zbog obimnosti i složenosti prvostepene presude, koja ima 2.600 stranica.
Tom odlukom je Odbrani bilo naloženo da najavu žalbe uloži do 22. juna, ali je branilac Robinson danas zatražio novo tromjesečno produženje roka, uz obrazloženje da, pored ostalog, Tribunal nije Odbrani dodijelio dovoljno novca za pripremu žalbe.
“Kao rezultat, branilac nije mogao da regrutuje niti da zadrži ikoga da mu pomogne u pripremi najave žalbe. Iznos koji je sudski sekretarijat odredio za period od 90 dana za pripremu najave žalbe jeste 27.500 dolara, što pokriva 27,5 radnih dana jednog branioca, bez fondova za drugo osoblje”, piše Robinson.
U fusnoti on precizira da je tarifa za branioca, koju je odredio sekretarijat, “125 dolara po radnom satu, odnosno 1.000 dolara po osmočasovnom radnom danu”.
Karadžić je, kako podsjeća njegov zastupnik, odmah poslije izricanja prvostepene presude, krajem marta, zatražio povećanje iznosa kojim Tribunal finansira njegovu odbranu, ali do sada nije dobio odgovor.
Branilac Robinson sugeriše da to dovodi do neravnopravnosti strana u postupku, budući da Tužilaštvo ima tim od “najmanje troje iskusnih zastupnika, plaćenih po najvišim tarifama, kao i brojne druge pravnike, referente za predmet i drugo osoblje za podršku”.
Karadžića je Haški tribunal 24. marta nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Sud je Karadžića oslobodio po tački optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih opština.
Na statusnoj konferenciji 6. aprila, Karadžić je presudu nazvao “monstruoznom”, tvrdeći da je tokom suđenja dokazao da nije kriv, i zatražio je da bude pušten na privremenu slobodu.
Taj zahtjev zvanično je, u pisanom obliku, podnio 22. aprila. Naglasio je da, po pravilima Suda, ima pravo da bude pušten na privremenu slobodu, obećavajući da će se u Haag vratiti na svaki poziv Suda i da neće ugrožavati svjedoke i žrtve.
Iako to ne navodi izričito, iz podneska proizlazi da Karadžić traži da na privremenu slobodu bude pušten u Republiku Srpsku, čijim je vlastima uputio kopiju zahtjeva, kako bi se one izjasnile.
Vijećem koje će voditi postupak po žalbi Karadžića pred Međunarodnim sudskim mehanizmom u Haagu predsjedavat će američki sudija Theodor Meron, koji je i predsjednik tog tijela koje je pravni nasljednik Haškog tribunala.
U Apelacionom vijeću u procesu Karadžiću biće i sudije Graciela Santana iz Urugvaja, Jose Soleasa iz Španije, William Sekule iz Tanzanije i Vagn Joensen iz Danske.
Sudija Meron je sebe odredio i za sudiju koji će voditi predžalbeni postupak.