Nedjelja, 25 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Američki sudija Theodor Meron bit će predsjedavajući Apelacionog vijeća koje će odlučivati u žalbenom postupku protiv predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja zbog ratnih zločina počinjenih u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini.

Theodor Meron, predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale – institucije osnovane da završi rad Haškog tribunala – odlučio je da će predsjedavati radom petočlanog Vijeća koje će donijeti konačnu presudu protiv Šešelja.

Uz Merona, u Vijeću će biti sudije Lee Muthonga, Florence Rita Arrey, Ben Emmerson i Ivo Nelsen de Caires Batista Rosa.

Haški tribunal je 31. marta oslobodio krivice Šešelja za zločine protiv čovječnosti – progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i prisilno premještanje u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini.

Po presudi, Šešelj nije kriv ni za kršenje zakona i običaja rata – ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela i pljačkanje javne ili privatne imovine, s obzirom da nije imao nadređeni položaj nad dobrovoljcima na ratištima u Hrvatskoj i BiH.

Haško tužilaštvo početkom mjeseca je zatražilo od Žalbenog vijeća da poništi oslobađajuću presudu i osudi Šešelja za ratne zločine ili da naloži ponavljanje cijelog suđenja.

Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice iznošenje žalbi na presudu za zločine u Lukavcu
Ročište na kojem će Tužilaštvo Bosne i Hercgovine i Odbrane iznijeti žalbe na prvostepenu presudu u predmetu u kojem su sedmorica optuženih osuđena na ukupno 30 godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva u Lukavcu 1992. godine, zakazano je za ponedjeljak, 26. maja, potvrđeno je iz Državnog suda za Detektor.
Godišnjica stradanja i tridesettrogodišnja nada za pronalaskom nestalih s područja Bradine
U Bradini kod Konjica za vikend će biti obilježene trideset i tri godine od stradanja 48 civila srpske nacionalnosti, od kojih se pet još uvijek vode kao nestali.
U subotu obilježavanje 33. godišnjice napada na Kozarac