Srijeda, 9 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Stanković je kazao da postoje konkretna neslaganja u nalazima patologa Haškog tužilaštva Johna Clarka te u zapisnicima sa obdukcija koje su obavili patolozi u BiH.

Vještak Odbrane naveo je desetak primjera u kojima su se razlikovali nalazi Clarka i bosanskih obducenata o broju hitaca koji su pogodili tijelo; da li je osoba bila pogođena u potiljak s lijeve ili desne strane, kao i koja je rana izlazna, a koja ulazna.

“Potrebno je usaglašavanje ili novo vještačenje”, naglasio je Stanković. Dodao je da bi se najradije suočio sa Clarkom u sudnici, što je bila praksa u bivšoj Jugoslaviji, ali ne i u Tribunalu.

Na pitanje predsjedavajućeg sudije Alphonsa Orieja u koliko bi slučajeva, zbog tih razlika, patolog Odbrane došao do zaključka o uzroku smrti drugačijeg od Clarkovog, Stanković je odgovorio da to “zavisi od analize” koju će obaviti.

Clark je na suđenju Mladiću u julu 2015. posvjedočio da su iz Tomašice 2013. godine ekshumirana 293 tijela obučena “u svakodnevnu odjeću”, bez uniformi, i da je velika većina imala rane nanesene vatrenim oružjem.

Ratku Mladiću se sudi za genocid počinjen 1992. u sedam bh. opština – među kojima je i Prijedor – kao i u Srebrenici, zločine u nizu opština u BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Haško tužilaštvo dokazuje da su u primarnoj grobnici Tomašica i sekundarnoj na lokaciji Jakarina kosa bili pokopani Bošnjaci koje je Vojska Republike Srpske (VRS) ubila tokom akcije etničkog čišćenja prijedorskog kraja u proljeće i ljeto 1992. godine.

Veliki broj pogodaka u glavu i grudni koš kod ubijenih, koje su konstatovali obducenti u BiH i Clark, Stanković je pokušao da objasni riječima: “To je uobičajeni nalaz kada je borba ili egzekucija u pitanju”. I za pogotke u tjeme ili leđa kazao je da su “mogući” i pri strijeljanju i u “borbenom okruženju”, dodavši međutim da “ako je neko pogođen u potiljak”, to znači da je bio “u podređenom položaju, okrenut leđima”.

Za precizniji sudskomedicinski nalaz o uzroku smrti bilo je potrebno da više “mekog tkiva” ostane na tijelima, što u Tomašici nije bio slučaj jer su ekshumirana “saponifikovana” tijela, naznačio je Stanković.

Clarkov nalaz da su sve žrtve bile u civilnoj odjeći, Stanković je prokomentarisao riječima: “Na osnovu odjeće ne može se utvrditi da li je neko borac ili ne… U julu 1992. Armija BiH još nije imala uniforme.”

Da su žrtve iz Tomašice bile ubijene u ljeto te godine, po vještaku Odbrane, u pitanje dovodi to što je manji broj njih imao više slojeva odjeće, što je naveo Clark. “Višeslojna odjeća ne nosi se u ljetnim mjesecima, ne vidim zašto bi je nosili u julu.”

Stanković će nastaviti s iznošenjem nalaza u srijedu, 20. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Ne dopustiti da sjećanje na genocid postane samo ceremonijalno
I danas se suočavamo s poricanjem genocida u Srebrenici i holokausta te glorifikacijom ratnih zločinaca, a akademska istraživanja su važna u kreiranju narativa o genocidu na međunarodnom nivou, rečeno je u nastavku međunarodne konferencije “Naša priča, naše obećanje”, posvećene očuvanju kulture sjećanja.
Očuvanjem kulture sjećanja protiv negiranja genocida
Memorijalni centar Srebrenica u budućem radu bavit će se obrazovanjem i načinom kako se rat u Bosni i Hercegovini i genocid istražuje i izučava, rekao je direktor ove institucije Emir Suljagić na otvaranju međunarodne konferencije posvećene očuvanju kulture sjećanja.
Ukinut pritvor Stevandiću i Viškoviću
Predsjednik VSTV-a bio upoznat s pregovorima s Dodikom