Brammertz je kazao da presuda Šešelju “suštinski nije obavila sudsku funkciju”.
“Smatramo da je većina u Vijeću bez osnova dozvolila da se kriminalne radnje podvode kao zakonsko podržavanje ratnog stanja, uprkos brojnim dokazima koji ovo opovrgavaju. Mi smatramo da je ovo omogućilo Vijeću da istakne kako je progon civila bio humanitarna gesta, da je jezik mržnje bio usmjeren ka podizanju morala vojnika i da je etničko čišćenje bilo mjera zaštite srpskog stanovništva”, rekao je Brammertz.
Dodao je da ocjena Sudskog vijeća da nije postojao širok i sistematičan napad protiv nesrpskog stanovništva u BiH i Hrvatskoj predstavlja “opće ignorisanje dokazanih zločina”.
“Većina u Vijeću nije pravilno cijenila ključne aspekte dokaznog postupka Tužilaštva”, kazao je glavni tužilac.
Haški tribunal je 31. marta oslobodio Vojislava Šešelja optužbi po svih devet tačaka optužnice za zločine počinjene na području BiH, Hrvatske i Vojvodine.
Većina članova Vijeća, uz izuzetno mišljenje jedne od sutkinja, zaključila je da Tužilaštvo nije dokazalo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), kao i da Šešelj nije kriv za progon, deportaciju, mučenje, bezobzirno razaranje i pljačkanje u periodu od avgusta 1991. do septembra 1993. godine.
Žalbu na ovu presudu rješavat će Mehanizam za međunarodne tribunale.
