Subota, 3 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale Theodor Meron donio je odluku da se Hartmman pusti nakon što je odslužila dvije trećine sedmodnevne kazne zatvora na koju je osuđena 2011. godine.

“Predsjednik Meron je cijenio njeno izvrsno ponašanje u pritvorskoj jedinici”, navodi se u saopštenju Tribunala.

Hartmann je uhapšena u četvrtak, 24. marta, kada je došla da prisustvuje presudi bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću. Nju je Tribunal 2011. osudio na sedam dana zatvora zbog nepoštivanja suda. U novembru 2011. Tribunal je globu od 7.000 eura, kojom je zbog nepoštivanja suda kaznio Hartmann, pretvorio u zatvorsku kaznu od sedam dana i izdao nalog za njeno hapšenje.

Hartmann je prethodno ignorisala dvije naredbe suda da u određenom roku plati kaznu.

Nalog za hapšenje Hartmann Žalbeno vijeće Tribunala uputilo je tada vlastima Francuske, ali su one odbile da ga sprovedu, uz obrazloženje da imaju obavezu da Međunarodnom sudu izruče samo optužene za ratne zločine, ali ne i za nepoštivanje suda.

Od tada, predstavnici Tribunala su odbijali da odgovaraju na novinarska pitanja o Hartmann, koja je često boravila u Hrvatskoj i BiH i u medijima širom regiona kritikovala rad Tribunala.

Tribunal je Hartmann 2009. proglasio krivom za nepoštivanje suda zato što je objavila dvije povjerljive odluke suda iz procesa protiv Slobodana Miloševića.

Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje