Ponedjeljak, 9 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale Theodor Meron donio je odluku da se Hartmman pusti nakon što je odslužila dvije trećine sedmodnevne kazne zatvora na koju je osuđena 2011. godine.

“Predsjednik Meron je cijenio njeno izvrsno ponašanje u pritvorskoj jedinici”, navodi se u saopštenju Tribunala.

Hartmann je uhapšena u četvrtak, 24. marta, kada je došla da prisustvuje presudi bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću. Nju je Tribunal 2011. osudio na sedam dana zatvora zbog nepoštivanja suda. U novembru 2011. Tribunal je globu od 7.000 eura, kojom je zbog nepoštivanja suda kaznio Hartmann, pretvorio u zatvorsku kaznu od sedam dana i izdao nalog za njeno hapšenje.

Hartmann je prethodno ignorisala dvije naredbe suda da u određenom roku plati kaznu.

Nalog za hapšenje Hartmann Žalbeno vijeće Tribunala uputilo je tada vlastima Francuske, ali su one odbile da ga sprovedu, uz obrazloženje da imaju obavezu da Međunarodnom sudu izruče samo optužene za ratne zločine, ali ne i za nepoštivanje suda.

Od tada, predstavnici Tribunala su odbijali da odgovaraju na novinarska pitanja o Hartmann, koja je često boravila u Hrvatskoj i BiH i u medijima širom regiona kritikovala rad Tribunala.

Tribunal je Hartmann 2009. proglasio krivom za nepoštivanje suda zato što je objavila dvije povjerljive odluke suda iz procesa protiv Slobodana Miloševića.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu