Četvrtak, 30 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedokinja Damira Veledar je kazala da je supruga Edina posljednji put vidjela 10. ili 11. jula 1993. godine u štali sela u Krčevinama (općina Čapljina), dok se desetak dana skrivao sa još dvije osobe.

Veledar saznaje da joj je muž ubijen u Blagaju 5. augusta 1993. godine. Na upit da li je saznala ko ga je ubio, odgovorila je kako je čula da su to uradili policajci iz policijske stanice u Čapljini.

Na upit Odbrane, svjedokinja je pojasnila da je to prvi put čula od Aladina, muškarca koji se krio sa njenim suprugom.

Za zločine počinjene nad civilima u Čapljini optuženi su Nikola Zovko kao komandir Policijske stanice Čapljina, Krndelj pomoćnik komandira, Rajič komandir voda Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Čapljini, a Čutura aktivni policajac.

Na teret im je stavljeno da su u periodu od 19. do 28. jula 1993. godine počinili ubistva, te nečovječno postupali, mučili i nanosili povrede civilima bošnjačke nacionalnosti.

Veledar je kazala kako joj nije poznato da li joj je suprug bio angažovan u Armiji BiH (ABiH).

Suzana Tomanović, braniteljica optuženog Krndelja, svjedokinji je pokazala materijalne dokaze u kojima stoji da je njen suprug bio u ABiH, angažovan kao borac. Nakon toga je ona potvrdila da jeste bio u ABiH.

Uložili su i dokaze da se majci ubijenog Edina, kao i supruzi, priznaje pravo na invalidninu kao članovima porodice. Svjedokinja je potvrdila da je na tim dokumentima njen potpis.

Nastavak suđenja zakazan je za 27. januar.

Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju