Subota, 11 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Moroz, u to vrijeme inžinjerijski oficir, posvjedočio je da mu je ruski pukovnik Nikolaj Rumjancev, koji je učestvovao u istrazi, kazao da je na Markalama eksplodirala “specijalna eksplozivna naprava” aktivirana na tlu.

Prema optužnici protiv generala Mladića, ratnog komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), koja ga tereti za terorisanje stanovništva Sarajeva, granata koja je 5. februara 1994. godine ubila 66, a ranila 140 ljudi, na Markale je ispaljena sa položaja VRS-a.

Svjedok Moroz izjavio je i da je, nakon što je neko vrijeme poslije eksplozije obišao Markale, zaključio da bi minobacački napad na pijacu bio “neuobičajen” zbog “neobične putanje projektila”, koja bi bila isuviše blizu obližnjim stambenim soliterima.

Ukrajinski oficir naglasio je i da je, tokom jednogodišnjeg službovanja u Sarajevu čuo vatru minobacača Armije BiH (ABiH) u okolini komande UNPROFOR-a u zgradi PTT-a, što je izazivalo odgovore sa srpske strane.

Nestašice vode i struje u Sarajevu, po Morozovom svjedočenju, bile su najčešće izazvane granatiranjem izvora, pumpi i trafo-stanica na Ilidži od strane ABiH.

U unakrsnom ispitivanju, zastupnik Optužbe predočio je svjedoku izvještaj UNPROFOR-a o eksploziji na Markalama, koji je potpisao i ruski oficir Rumjancev, sa zaključkom da se “minobacačka granata detonirala pri udaru u tlo”. U izvještaju je utvrđena i moguća putanja projektila.

Moroz je odgovorio da nikada nije vidio taj izvještaj i da mu je Rumjancev – koji više nije živ – “rekao šta je rekao”.

Na pitanje tužioca, Moroz je potvrdio da nije imao specijalističku obuku o balistici, eksplozivima ili analizi kratera granata.

Svjedok je kao istinito prihvatio i da nije znao tačnu putanju kojom bi minobacačka granata mogla da pogodi Markale.

Dok je zastupnik Optužbe dokazivao da su vođe bosanskih Srba ukidale Sarajevu isporuke vode, gasa i struje da bi pod pritisak stavile tamošnju vlast, Moroz je ostao pri iskazu da je bilo dovoljno vode, ali da nije mogla uvijek biti distribuirana vodovodom, prihvatajući da su civili bili izloženi opasnosti dok su išli po vodu na cisterne i izvore.

Odbrana od optužbi koje uključuju i genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u šest opština imao razmjere genocida, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, biće nastavljena 14. decembra.

Najčitanije
Saznajte više
Komemoracija u Memorijalnom centru Srebrenica. Foto: Detektor
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ukopani posmrtni ostaci deset žrtava
Komemoracijom u Memorijalnom centru Srebrenica sa koje je proučeno da se trajni mir može graditi samo na istini, pravdi i poštivanju sudskih utvrđenih činjenica, obilježena je 31. godišnjica genocida, dok su u mezarje Potočari ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.
Priča 12-godišnjaka o Srebrenici inspirisana tragedijom i bolom njegovih roditelja
“Danas u Potočarima stoji jedan nišan, manji od ostalih. Na njemu piše Fatima Muhić. Pod njim ne leži samo dijete, pod njim leži cijela jedna porodica koja je u njoj trebala nastaviti živjeti...“ - citat je iz priče o genocidu u Srebrenici koju je napisao 12-godišnji Ajnur Ibrahimović, učenik sedmog razreda Osnovne škole “Centar“ iz Tuzle.
Obilježavanje godišnjice zločina u Biljanima kod Ključa