Nedjelja, 7 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Jozika Ivanković je kazala da je 30. juna 1993. godine zarobljena i odvedena u Meke. U dvije kuće su bili smješteni civili hrvatske nacionalnosti.

“Ćurić je došao i od njega smo zavisili, on je upravljao nama. Imao je vojničko odijelo Armije BiH (ABiH). Od prvog dana je s nama bio, donosio nam hranu, potrepštine”, ispričala je ona.

Nakon sedam dana provedenih u Mekama, svjedokinja je odvedena u Mostar, a nakon toga je vraćena u Osnovnu školu u Bijelom Polju (općina Mostar). Iz škole je izvođena na radove nekoliko puta.

“Išla sam da čistim jednu kuću. Ćurić je došao po nas i rekao da mu trebaju vrijedne žene. Do kuće nas je odvela vojska i vratila nas nazad”, dodala je Ivanković.

Svjedokinja je opisala i kako su izvlačili ranjenika iz Neretve. Kazala je da je Ćurić došao i rekao da mu trebaju četiri žene. Prema njenim riječima, vojnici su ih odveli do crkve u Bijelom Polju.

“Sišli smo do Neretve. Jedan čovjek je preplivao rijeku s dušekom do ranjenika, a mi smo čuvali konopac, i izvukli smo ranjenika. ABiH je bila u samostanu. Tu nije bilo sigurno, ali nije pucalo, metak nije opalio”, ispričala je ona.

Odgovarajući na unakrsna pitanja, Ivanković je izjavila da je Ćurić nije nikada maltretirao i da je uvijek bio korektan.

Ćurić je, s Ibrahimom Demirovićem, Mehmedom Kaminićem te Samirom Kresom i Hebibom Čopeljom, optužen za učešće u zatvaranju civila hrvatske nacionalnosti, koji su od juna do decembra 1993. godine bili izloženi teškom fizičkom i psihičkom maltretiranju.

Prema optužnici, Ćurić je bio pripadnik 49. brdske brigade ABiH i upravnik zatvoreničkih objekata u Potocima, Demirović komandant 47. brdske brigade, Kreso načelnik saniteta jedinice koja je djelovala na području Bijelog Polja, a Čopelja i Kaminić pripadnici ABiH. Demirović je optužen i da je u Potocima jednu osobu prisiljavao na seksualni odnos.

Svjedok Darko Knežević je 1993. godine bio vojno angažovan u Hrvatskom vijeću obrane (HVO) kao pripadnik medicinskog osoblja. Dobio je zadatak da ide u ambulantu u Bijelo Polje. Naveo je da ga je 30. juna 1993. godine u jutarnjim satima probudila pucnjava.

“Po ambulanti je počelo pucati, neko je zvao: ‘Doktore, doktore…’ Dogovorili smo se da Kreso izađe, i nakon nekoliko minuta se vratio i rekao da smo opkoljeni i da se predamo. Ja nisam imao oružje. Jedna puška je bila u čitavoj ambulanti i mislim da je ostala tamo”, ispričao je on.

Kazao je da im je vojska ABiH naredila da jedan drugog vežu pertlama, te da su odvedeni u podrum. Dodao je da Kreso nije bio s njima u podrumu, te pretpostavlja da je bio na spratu kuće.

Suđenje će se nastaviti 23. decembra.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura