This post is also available in: English
Tužilac Alan Tieger pitao je Dodika tokom unakrsnog ispitivanja da li je Vojska Republike Srpske (VRS) sprovodila strateške ratne ciljeve koje je u maju 1992. proklamovala Skupština, a među kojima je prvi i sveobuhvatni cilj bilo razdvajanje Srba od Muslimana i Hrvata.
“Vojska Republike Srpske, u okvirima predviđenim zakonom, sprovodila je odluke vlasti i Skupštine. Prvenstveni cilj bila je odbrana stanovništva od muslimanske, a kasnije od muslimansko-hrvatske agresije”, odgovorio je Dodik.
Mladić, komandant VRS-a optužen je za progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, koji je u šest opština imao razmjere genocida.
Dodik, sadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), tokom rata u BiH bio je nezavisni poslanik u Skupštini RS-a.
Pošto mu je tužilac citirao izjavu Mladićevog zamjenika, generala Manojla Milovanovića, da je 1993. VRS ostvarila četiri od šest ratnih ciljeva i da je to osnova za pregovore sa neprijateljem, Dodik je uzvratio da “tako i danas rade sve vojske na svjetu – intervenišu u Siriji pa čekaju pregovore. To je legitimno”.
Upitan da li je ikada na skupštinskim zasjedanjima čuo “makar i nagovještaj” zagovaranja progona nesrpskog stanovništva, Dodik je odgovorio da je “bilo priče o oružanim dejstvima”, ali da “nisam to slušao kao priču o etničkom čišćenju i progonu”.
Na podsjećanje da je jedan poslanik u maju 1992. godine ukazao na neophodnost “osvajanja” mjesta u kojima su Srbi bili manjina, poput Brčkog, Dodik je rekao da se “ne sjeća” toga, ali da Brčko jeste bilo “važna komunikacijska tačka i legitiman vojni cilj, ali ne sa stanovišta etničkog čišćenja”.
Zastupnik Optužbe citirao je i poslanika koji je u Skupštini RS-a izrazio zadovoljstvo “što se Muslimani neće vratiti”. Dodik je kazao da je moguće da je bilo i takvih priča.
Predočenu izjavu poslanika, s jeseni 1992., o “Muslimanima i Hrvatima koje smo protjerali”, Dodik je prokomentarisao da se “ne sjeća ko je taj gospodin, a kamoli šta je pričao”.
Na sličan način Dodik je reagovao i nakon što je tužilac Tieger citirao riječi jednog skupštinskog govornika da “mi želimo etnički čistu državu” i da stoga “mora biti premještanja i ponovnog naseljavanja” stanovništva.
“Ne znam ko je ovaj čovjek, mislim da nije ni bio poslanik, a ne znam ni da li sam ja bio na toj skupštini”, rekao je svjedok.
Skupštinskim izjavama nekadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića tužilac Tieger je dokazivao da su srpski lideri unaprijed imali plan za stvaranje države – od stvaranja zajednica opština, preko proglašavanja srpskih autonomnih oblasti, do formiranja RS-a – a da su to prikazivali kao odgovor na poteze vodstva Muslimana i Hrvata ka suverenoj BiH.
Dodik je, međutim, insistirao da su svi potezi Srba, koji su se zalagali za očuvanje Jugoslavije, bili “iznuđeni” kao “reakcija” na neustavnu secesiju muslimansko-hrvatske većine u BiH od savezne države”.
“Griješite da je unapred postojao plan… Ja ne znam za taj plan, nisam ga nikada vidio, do sada”, kazao je Dodik.
“Poteze za uspostavljanje RS-a” Dodik je nazvao “legitimnim” i “logičnim” zato što su, “po Ustavu, Srbi imali pravo na samoopredjeljenje”.
“Nisam imao taj utisak o organizaciji i planu… Ti potezi odražavali su istorijski trenutak… I što bi bilo i da Radovan Karadžić nije bio tu”, izjavio je Dodik, dodavši da mu Karadžićeve izjave “zvuče kao isprazna hvala”.
Mladić je optužen i za genocid u Srebrenici, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Nastavak suđenja zakazan je za sutra, 9. decembar.
