Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Vještakinja Sabiha Silajdžić-Brkić je rekla da je 1999. godine obavljena ekshumacija na Bebama, gdje je pronađeno 28 posmrtnih ostataka.

“Imamo strijelne povrede glave, rebara, karlice, butne kosti, kao i direktne prijelome podlaktica, što upućuje na odbrambene povrede”, kazala je vještakinja.

Prema njenim riječima, povrede su nastale od projektila i tvrdih mehaničkih predmeta.

Siladžić-Brkić je, na osnovu zapisnika o sudsko-medicinskoj ekspertizi koje joj je Tužilaštvo predočavalo, govorila i o pronađenoj odjeći ili ličnim stvarima, te o načinu na koji je određena osoba identifikovana.

Ona je navela da je većina identifikovana klasičnom metodom, a nekoliko osoba je, nakon reekshumacije 2003. godine, identifikovano DNK analizom.

Za dva posmrtna ostatka nije bilo zapisnika. Vještakinja je pojasnila “da ako nema zapisnika, ili nije identifikovan ili je zagubljen zapisnik”.

Na početku ročišta, Odbrana je napomenula da vještakinja nije ranije sačinila nalaz i mišljenje o pronađenim ostacima, na šta je Tužilaštvo odgovorilo da je vještakinja učestvovala u izradi sudsko-medicinske ekspertize, kao i zapisnika o utvrđivanju identiteta.

Tužilaštvo BiH tereti Dragana Marjanovića, Sašu Gavranovića, Vitomira Devića, Zorana Šljuku, Dragomira Kezunovića i Darija Slavuljicu da su od juna 1992. do 30. juna 1993. učestvovali u napadu na bošnjačko i hrvatsko stanovništvo, zatvarajući ih u prostorije policije, TO-a i vojnog zatvora.

Oni su optuženi i da su 28 civila, koji su bili zatvoreni u policiji u Tesliću i obližnjem zatvoru Pribinić, u noći između 17. i 18. juna 1992. godine odveli na planinu Borje i ubili.

Saslušanje vještakinje će se nastaviti 19. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija