Nedjelja, 21 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Štrbac, bivši sekretar Vlade Republike Srpske Krajine, opisao je izbijanje rata u Hrvatskoj 1991. godine, sugerišući da je za to bila kriva vlast Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je Srbe diskriminisala, otpuštala i uklonila ih iz Ustava kao konstitutivni narod.

Prve sukobe na Plitvicama i u Borovom Selu, po Štrpcu, takođe su izazvale hrvatske snage.

Svjedok je opisao i zločine hrvatskih snaga nad srpskim civilima u Medačkom džepu 1993. i tokom operacija “Bljesak” i “Oluja” 1995. godine.

Za optuženog Mladića, koji je 1991. godine bio komandant Kninskog korpusa Jugoslovenske narodne armije (JNA), Štrbac je sugerisao da je igrao konstruktivnu ulogu u pregovorima o razmjeni prvih zarobljenika, kao i u rješavanju krize između hrvatskih snaga i savezne vojske.

Sukobi i zločini u Hrvatskoj nisu dio optužnice koja Mladića tereti za genocid u Srebrenici i u još nekoliko opština, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tužilac Amir Zec je tokom unakrsnog ispitivanja tvrdio da je Mladić svrstao JNA na srpsku stranu odmah pošto je u ljeto 1991. godine došao u Knin.

“Nije tačno. Tačno je da je uloga JNA kao tampon-zone trajala do decembra”, uzvratio je Štrbac, ne opovrgavajući da se zatim JNA “svrstala na jednu stranu”.

Sugerišući da je Mladić tokom rata u BiH primijenio isti operativni metod kao prethodno u Hrvatskoj, zastupnik Optužbe se pozivao na dokaze da je JNA granatirala Zadar i Šibenik i naselja kod Knina.

Štrbac je odgovorio da su u tim i drugim hrvatskim gradovima tada bile blokirane kasarne i trupe JNA, koje je Mladić nastojao da izvuče.

Suđenje Mladiću nastavlja se u srijedu, 11. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena