This post is also available in: English
Najveća mimoilaženja trenutno su pitanje nadležnosti Suda BiH, odnosno preuzimanja predmeta sa entitetskih sudova, način izbora sudija Suda BiH i budućeg Apelacionog suda, kao i oko sjedišta ove institucije.
U Sudu BiH upozoravaju da je plan Republike Srpske (RS) ukidanje ove pravosudne institucije. U Ministarstvu pravde RS-a tvrde da to nije istina, već da žele da se ukine “proširena nadležnost prema kojoj Sud BiH može preuzimati predmete entitetskih sudova”.
Pravni stručnjaci Evropske unije (EU) smatraju prijedlog iz RS-a nejasnim po pitanju nadležnosti Suda BiH kada govorimo o predmetima koji su podignuti po enititetskim krivičnim zakonima.
Balkanska istraživačka mreža (BIRN) BiH u posjedu je nacrta zakona iz RS-a, komentara Suda BiH, ali i ocjene stručnjaka EU. Do nacrta je došlo poslije sastanka ministara pravde iz BiH sa predstavnicima EU održanog nakon što je u Narodnoj skupštini RS-a izglasan referendum o ukidanju Suda i Tužilaštva BiH.
Razlog izglasavanja referenduma je višegodišnje nezadovoljstvo RS-a, odnosno predsjednika Milorada Dodika, radom državnog pravosuđa. Zbog primjedbi koje su dolazile iz RS-a, prije četiri godine je započeo Strukturalni dijalog, koji još uvijek nije rezultirao nikakvim rješenjem.
Na sastanku ministara pravde BiH, Federacije BiH i RS-a sa predstavnicima Evropske unije potpisan je protokol koji uključuje formiranje Apelacionog suda BiH. Znači, Apelaciono odjeljenje koje sada radi u sklopu Suda BiH više ne bi postojalo. Međutim, nije definisana nadležnost tog suda.
“Cilj donošenja zakona je uspostava Apelacionog suda, što praktično znači da se postojeći sud razdvaja na dva suda. Međutim, ovdje se pošlo od toga da se nanovo formiraju dva suda sa organizacijom koja je drugačija od sadašnje. Kao da Sud BiH nije bio do sada uspostavljen”, smatraju u Sudu BiH.
Izbor sudija
U Ministarstvu pravde RS-a naglašavaju da će jedino biti ukinuto Apelaciono vijeće Suda BiH.
Sud BiH ističe i primjedbu da se predviđa ponovni izbor sudija, i to ne samo novoosnovanog Apelacionog suda već i sudija Suda BiH, za koje, kako se navodi, “kontinuitet mandata ne bi smio biti upitan”.
“Zakon mora nedvosmisleno definisati koji su razlozi za razrješenje sudija. U protivnom, mora biti propisano da će sadašnje sudije koje sude u prvom stepenu nastaviti svoj mandat u Sudu BiH, a da će sudije Apelacionog odjeljenja postati sudije Apelacionog suda”, smatraju u Sudu BiH.
Navode i da se posebno treba voditi računa o izboru sudija i datumu početka važenja zakona kako se ne bi zakomplikovali tekući predmeti. Kao jedno od rješenja, u Sudu BiH navode da započete postupke završavaju sudije koje su radile na njima, a koje bi automatski postale sudije Apelacionog suda.
U RS-u žele da Sud BiH i Apelacioni sud imaju jednak broj sudija iz svakog konstitutivnog naroda. Ipak, u Sudu BiH to smatraju diskriminirajućim. Stručnjaci Europske komisije ističu da je potrebno da se garantuje da izbor sudija bude zasnovan na kriteriju profesionalnosti.
“Potrebno je izbjeći da javno mišljenje o nepristrasnosti svakog izabranog sudije bude ugroženo izbornom procedurom koja stavlja naglasak na etničku pripadnost više nego na zahtjeve profesije”, navode stručnjaci.
Proizvoljno preuzimanje
Neslaganja postoje i u vezi s budućom lokacijom Apelacionog suda. Dok predstavnici iz RS-a žele da on bude u Banjoj Luci, u Sudu BiH smatraju da Apelacioni sud treba biti u Sarajevu, u blizini sadašnjih državnih pravosudnih institucija, kao i budućeg zatvora.
Unatoč ovome, najveće neslaganje između Suda BiH i RS-a je upravo u vezi s nadležnostima državnog pravosuđa. U Ministarstvu pravde RS smatraju da treba da se briše nadležnost o preuzimanju predmeta od entiteta.
Anton Kasipović, ministar pravde RS-a, pojasnio je da je važno da se prekine sa “proizvoljnim preuzimanjem predmeta”.
“Stvarna nadležnost svakog suda mora biti jasno uređena zakonom i ne mogu se predmeti preuzimati proizvoljnim tumačenjem, kao što je to praksa Suda BiH. Ne radi se o ukidanju Suda BiH, nego rješenja koje nudi sadašnji zakon”, kazao je Kasipović.
Stručnjaci Evropske komisije smatraju da prijedlog iz RS-a za sada samo briše proširenu nadležnost. Prema njihovim tumačenjima, ako se izbriše odredba o proširenoj nadležnosti a da se ne nadomjesti negdje drugo, nemoguće je razgovarati o “pojašnjenju nadležnosti”.
Također, stručnjaci navode da bi predstavnici RS-a trebali precizirati da li žele da se pitanje nadležnosti o preuzimanju predmeta premjesti u Krivični zakon BiH.
U Sudu BiH su izrazili rezervu i prema ovoj varijanti pošto smatraju da bi nabrajanje svih djela opteretilo Krivični zakon BiH jer bi lista bila ogromna.
“Smisao odredbe jeste da nadležnost Suda BiH bude uslovljena posljedicama koje djelo može izazvati po BiH. U tom kontekstu, nemoguće je taksativno pobrojati sva djela koja mogu izazvati takve posljedice. Izvjesno je da bi i takav pristup u konačnici neminovno rezultirao smanjenjem nadležnosti”, rekli su u Sudu BiH.
U ovoj državnoj pravosudnoj instituciji smatraju da se nadležnost za preuzimanje predmeta predvidi u novom zakonu uz određene objektivne kriterije kojima bi se zaustavile primjedbe.
“Naša verzija ne poznaje proširenu nadležnost, kao i preuzimanje predmeta od entitetskih sudova. To podrazumijeva da će Sud BiH biti nadležan samo za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom BiH ili drugim zakonima koje je donijela Parlamentarna skupština”, kazao je Kasipović.
Zbog ovakvih stavova, stručnjaci EU smatraju da je nejasno kako će biti riješeno pitanje nadležnosti Suda BiH. Ipak, razgovori će u okviru Strukturalnog dijaloga biti nastavljeni u narednim sedmicama.
