This post is also available in: English
Vještak Hamza Višća je na osnovu analize vojne dokumentacije konstatovao da je Drugi korpus VRS-a formirao Taktičku grupu, kojoj je naređeno da se izvrši blokada regiona, pretres i čišćenje terena te nasilno razoružavanje stanovništva u Kulen-Vakufu.
“Ta operacija je vojnički bila kvalitetno planirana. Trebalo je uspostaviti ultimatum da se ljudi predaju, a ako ne dođe do predaje naoružanja, rečeno je da će doći do napada i čišćenja naoružanih grupa”, pojasnio je Višća iznoseći nalaz na poziv Tužilaštva BiH.
On je također kazao da je napad počeo i okončan 11. juna 1992. godine, uz zarobljavanje lica nesrpske nacionalnosti, među kojima je bilo “običnih građana i ekstremista”.
“S tim zarobljenicima je bilo predviđeno da se što manje zadržavaju, da se transportuju u zonu odgovornosti Drugog korpusa. Prema pravilima vojne struke, zarobljenike je trebalo predati civilnim organima vlasti ili ih je trebalo poslati kući”, rekao je vještak.
Odgovarajući na pitanja Odbrane, vještak je kazao da je Vojna policija spomenuta u sastavu Taktičke grupe i da se pravilima Vojne policije nije koristio jer je težište vještačenja bilo na cjelokupnoj operaciji.
“Nalaz vještaka Višće je nestručan, nepotpun i netačan. Nije spominjao Vojnu policiju iako je Stanarević bio pripadnik Vojne policije”, rekao je advokat Milan Romanić.
Tužilaštvo BiH tereti Željka Stanarevića da je, kao vojni policajac 15. lake pješadijske brigade VRS-a, u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije na mjesta Ripač, Ćukovi, Orašac, Klisa i Kulen-Vakuf (općina Bihać), učestvovao u progonu bošnjačkih civila.
Na teret mu je stavljeno da je u junu i julu 1992. učestvovao u ubistvu 11 zatočenika iz objekta u Ripaču, koje je s drugim pripadnicima VRS-a odvezao do jame Bezdan.
Sudska vještakinja patologinja Semira Mešić je kazala da je radila na ekshumaciji masovne grobnice Bezdan na Hrgaru.
“U jami je bilo dosta smeća i tijela, koja su bila dijelom u odjeći i razbacana. Pronađena su 83 tijela, od toga je identificirano 45”, navela je Mešić.
Odgovarajući na unakrsna pitanja, vještakinja je rekla da za neka tijela nije mogla utvrditi uzrok smrti jer nisu bila kompletna i da nije imala informaciju koje je oružje imao optuženi Stanarević.
“Uzrok smrti najčešće je bilo dejstvo iz vatrenog oružja, ubodi oštrim predmetom”, kazala je Mešić.
Tužilaštvo BiH je uložilo 209 materijalnih dokaza koji govore o pozadini širokog i sistematičnog napada, identifikaciji pronađenih tijela u jami Bezdan, spiskove zarobljenika.
Odbrana je na većinu ovih dokaza imala prigovor relevantnosti jer “nemaju nikavu vezu sa radnjama optuženog”.
Suđenje će se nastaviti 23. novembra, kada će biti saslušani prvi svjedoci Odbrane.
