Utorak, 1 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Mesud Horozović se prisjetio da su u maju 1992. godine u selu Zecovi “muslimanska” djeca po naređenju prestala ići u školu, a mještani nisu smjeli napuštati selo.
“Kod nas su po noći dolazili Željko Grbić, Ilija Zorić i od Grbića brat Radovan, te Božo, odnosno Boško. Imali su naoružanje. Željko puškomitraljez, a Ilija poluautomatsku, takozvanu papovku. (…) Ilija Zorić mi je govorio da će me objesiti”, prisjetio se svjedok.
Horozović je rekao da su jednog dana do njegove kuće došli Ilija i Željko, koji su gurali dva bicikla od komšija, te tražili od njega da im da zlato i novac.
“Onaj debeli, crni, koga ne znam, od mene je uzeo sat. Potom su mi poveli dvije kćerke, a ja sam otrčao Salki Bačiću i rekao: ‘Odvedoše mi djecu.’ On ih je vratio obje”, naveo je svjedok.
On je kazao da ne zna zašto u izjavi iz 2014. stoji da mu je odvedena jedna kćerka.
Horozović je dodao kako je na dan čišćenja Zecova poslan sa daidžom da se preda kod Šabanove mesnice, ali da su oni uspjeli pobjeći i sakriti se u kukuruze.
“Usput smo vidjeli ubijene životinje. Iza današnje kuće Fikreta Bačića, na raskrsnici smo vidjeli na kamari pet-šest muškaraca i jednu mrtvu ženu iza kuće. Prepoznao sam samo Mehmeda Musića”, kazao je svjedok i dodao da je u kukuruzima vidio još jedno tijelo.
On je rekao da je iz kukuruza čuo glasove komšija koji su uz pratnju odvedeni iz sela.
“Sutra uvečer smo se sastali sa porodicom u šumi. Bili smo skupa oko pola sata-sat i više se nismo vidjeli. Oni su otišli u kuću mog punca, Ibrahima Bačića”, ispričao je Horozović, dodavši da mu je tada supruga kazala da je silovana.
Svjedok je kazao da je naredne dane provodio u šumi sa daidžom, te da su odlazili u kuće po selu uzimati hranu. Vidio je da gore i njihove kuće, te čuo pucnjavu.
“Neko je meni rekao u šumi, ne znam ko, da je dole na Gradini sve pobijeno. Da mi je dvoje djece ubijeno, a dvoje ranjeno i odvedeno u bolnicu u Prijedoru. Tada sam izišao iz šume i krenuo. Daidža mi je govorio ‘ubit će te’, a meni više nije bilo bitno”, kazao je svjedok, pojasnivši da je dvoje preživjele djece pronašao kod rođaka u Prijedoru mjesec i po nakon događaja.
Svjedok je kazao da su mu djeca rekla da su cijelu noć ležali ranjeni među mrtvima u kući. Tu noć, osim dvoje djece, svjedok je, kako je rekao, izgubio majku, suprugu, te porodicu od daidže.
“Pitaju me: ‘tata, zar si ti živ?’ (…) Kažu mi da mi je ovom sinu što je ubijen metak razvalio usta. Rekli su mi da je tu bio Željko, Ilija, Božo-Boško, Dujin sin i ostali, a jedan je pucao sa vrata”, prisjetio se svjedok.
Odbrana Boška Grujičića je konstatovala da svjedok u ranijim izjavama nije spomenuo ime optuženog Boška.
Za ubistva, mučenja, seksualno nasilje, uništavanje i oduzimanje imovine stanovnika sela Zecovi optuženi su Dušan Milunić, Radomir Stojnić, Radovan Četić, Duško Zorić, Zoran Stojnić, Željko Grbić, Ilija Zorić, Zoran Milunić, Boško Grujičić, Ljubiša Četić, Rade i Uroš Grujčić, Zdravko Antonić i Rajko Gnjatović.
Prema optužnici, Milunić je bio komandir Rasavačke čete 6. bataljona 43. brigade Vojske Republike Srpske, Radomir Stojnić komandir Rezervne stanice milicije Rasavci, a Radovan Četić predsjednik Srpske demokratske stranke i Kriznog štaba za selo Rasavci. Ostali su bili pripadnici Rasavačke čete, milicije, te drugih formacija.
U optužnici se navodi da je 29 žena i djece ubijeno u zaseoku Gradina.
Odbrane Željka Grbića i Ilije Zorića su konstatovala da u ranijim izjavama svjedok nije spomenuo njihovog branjenika.

Suđenje se nastavlja 16. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
Novinarka Detektora dobitnica evropske nagrade za najbolje sjećanje kroz umjetnost
Svjedočanstvo srebreničke majke Emine Hajdarević o sinu kojeg je izgubila tokom genocida u Srebrenici, a koje je zabilježila autorica Lamija Grebo, novinarka Detektora, nagrađeno je prvom nagradom online izložbe “Sjećanje kroz umjetnost“.
Izložba “Djeca rata, ljudi mira“ Milomira Kovačevića Strašnog za rođendan Muzeja ratnog djetinjstva
Povodom osmog rođendana rada na očuvanju sjećanja osoba čije djetinjstvo je obilježio rat, Muzej ratnog djetinjstva je u saradnji sa bosanskohercegovačkim fotografom Milomirom Kovačevićem Strašnim organizovao izložbu “Djeca rata, ljudi mira“ koja prikazuje fotografije djece u ratnom Sarajevu i njih danas.
Otkriveno spomen-obilježje ubijenoj djeci na Dobrinji
Christian Schmidt posjetio Potočare uprkos prijetnjama i zabranama Dodika