Dan katastrofe u Šantićevoj ulici
Na suđenju za zločine počinjene u Mostaru, svjedoci Tužilaštva BiH prisjetili su se “katastrofalnog” dana u avgustu 1993. kada su na prinudnim radovima u Šantićevoj ulici ginuli i ranjavani logoraši iz Heliodroma.
This post is also available in: English
Zaštićeni svjedok S-4 kazao je da je ranjen 13. avgusta 1993. dok je sa drugim zatvorenicima iz Heliodroma nosio vreće s pijeskom.
“Gurnuli su nas u taj međuprostor gdje su se otvarala vatra. To je bila ludnica dok su pucali jedni na druge… Taj dan nismo ništa jeli i kad smo sjeli da jedemo, pala je granata u vreće. Zasulo me i kamenje i geleri po glavi i tijelu”, izjavio je S-4.
On je, kao i svjedoci Šefik Ratkušić i Salko Vračo, bio pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) dok nisu uhapšeni 30. juna, odnosno 1. jula 1993. i na kraju zatvoreni u Heliodrom.
Vračo je svjedočio da su skoro svakodnevno bili izvođeni na razne lokacije kako bi kopali tranšeje i utvrđivali linije.
“Kome god je trebalo, dolazio je i vodio nas kao ovce na pazar”, rekao je Vračo.
On je takođe ranjen u Šantićevoj ulici 13. avgusta, kada je “bilo puno ranjenih i poginulih”.
Za upućivanje civila na prisilne radove, kao za i nezakonita hapšenja i zatvaranja u logore, sudi se Miletu Puljiću, bivšem komandantu Druge bojne Druge brigade HVO-a.
Svjedok Ratkušić je napomenuo da je ranjen u ruku dok su pravili zid od vreća s pijeskom, na otvorenom prostoru gdje se nisu mogli zaštititi. On i drugi današnji svjedoci rekli su da ne znaju u čijoj zoni odgovornosti je bila Šantićeva ulica.
“Nismo smjeli ni gledati u njih, a kamoli pričati”, kazao je Ratkušić.
On je rekao da je vidio amblem Četvrte bojne, koja ih je vodila na drugu lokaciju i bila prilično korektna, ali da ne zna ko je bio u Šantićevoj.
Senka Nožica, branilac optuženog, predočila je ovom svjedoku izjavu iz istrage, kada je u vezi s ovom ulicom naveo da su najgori bili “Tutini” i da su ih izlagali najvećoj opasnosti. Svjedok je kazao da je to tačno.
Ratkušić je rekao da je vidio jednog zatvorenika kako jedva izlazi iz Pošte u Šantićevoj, sa modricama i opekotinom na leđima, koja je nastala jer su mu na tijelo stavili vrelu džezvu.
Svjedok Alija Bosto, nekadašnji pripadnik Armije BiH (ABiH), potvrdio je da je ranjen 14. avgusta 1993. godine u Šantićevoj ulici.
Emir Šoše, koji je takođe ranjen u Šantićevoj, kazao je i da su ga jedan dan isprebijali kod Pošte kada je otišao po vodu i da mu je naprsla kost na ruci.
Svih pet svjedoka je reklo da su nakon ranjavanja bili na bolničkom liječenju i da su, iako im je bila propisana kućna njega, vraćeni u logor i ponovo izvođeni na radove.
Suđenje će biti nastavljeno 7. oktobra.
