Podmetnuti eksploziv na Markalama

Zaključak da eksploziju na Markalama u februaru 1994. nije mogla izazvati minobacačka granata, Subotić je zasnovala na ocjeni da je bilo nemoguće da projektil padne na mjesto i pod uglom koje su utvrdile istrage sarajevske policije i UNPROFOR-a, a da prethodno ne udari u krov pijačne tezge i ne aktivira se.

“Broj smrtno stradalih i povrijeđenih u strašnom je neskladu s vatrenom moći jedne granate od 120 milimetara”, rekla je Subotić.

Istragu o eksploziji nazvala je “vrlo neprofesionalnom, netačnom i s mnogo grešaka”.

Ona je naglasila da je “praktično nemoguće” da stabilizator, odnosno rep granate, poslije eksplozije ostane potpuno ukopan u asfaltnu podlogu, pokriven zemljom i šutom, kako je prikazano na filmu koji su istražitelji snimili.

Subotić je objasnila da pri udaru i eksploziji, stabilizator granate “istiskuje” okolno tlo i da ne može biti njime zatrpan.

Ona je primijetila i da rep granate sa Markala, koji je pregledala u sudnici, nema ogrebotine karakteristične za zabijanje u tlo. Nakon što je sudija Christoph Flugge rukom odvrnuo dio repa granate, što je po Subotićevoj nemoguće, Mladićev branilac Branko Lukić je to nazvao potvrdom da se dokazima manipuliše.

Subotić je tvrdila i da je ekspert Optužbe Berko Zečević pogrešno nacrtao izgled tezgi na Markalama, sa kosim umjesto ravnim krovom, da bi pokazao da je granata mogla pasti na mjesto eksplozije, a da ne udari u krov tezge.

“Mi smo zaključili da se radi o statičkoj eksploziji koja nije aktivirana nakon doleta, nego daljinskim putem… Prethodno je iskopana rupa i u nju je spušten stabilizator druge granate koji je zatim zatrpan zemljom. Preko je onda stavljena mina koja je aktivirana daljinski”, posvjedočila je Subotić.

Ona je tvrdila da joj je i Zečević potvrdio da su na pijaci pronađeni tragovi još jedne eksplozije, koja “nigdje nije spomenuta”.

Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem. U optužnici se navodi da su snage VRS-a ispalile dvije minobacačke granate na Markale u februaru 1994. i avgustu 1995. od kojih je stradalo preko 100 osoba.

Subotić je izjavila i da nije bilo moguće da drugu eksploziju ispred zatvorene tržnice Markale u avgustu 1995. izazove minobacačka granata, a da njen let ne snimi radar UNPROFOR-a i da se ne čuje zvuk ispaljenja, kako tvrdi Haško tužilaštvo.

Tvrdnju haških tužilaca da se granata “podvukla ispod radarskog snopa”, balističarka Odbrane je takođe odbacila kao “besmislenu”.

Ona je tvrdila da su na mjestu eksplozije pronađena dva različita stabilizatora granata.

Komentarišući snimke načinjene neposredno poslije eksplozije, Subotić je prizor žrtve, prevaljene preko ograde, čiji je desni dio tijela gotovo potpuno razoren, prokomentarisala riječima: “Ta povreda nanesena je nečim što nije ni minobacački ni artiljerijski projektil.”

Subotić sa svjedočenjem na suđenju Mladiću – koji je optužen i za druge zločine počinjene u BiH – nastavlja u srijedu, 30. septembra.