Zatvorenici u policijskoj stanici

Milan Ivanić, nekadašnji komandir Stanice javne bezbjednost (SJB) u Sanskom Mostu, kazao je da je u aprilu 1992. godine na području opštine došlo do razdvajanja policije na srpsku i muslimansku, a da mjesec kasnije počeo sukob u gradu.

„Vojska je u cilju razoružanja većinski muslimanskih područja napadala pojedina sela ili naselja, bilo je tu i granatiranja i pješadijskog djelovanja i do kraja 1992. godine je to riješeno. (…) Obzirom da je vojska bila nadmoćnija, vrlo brzo su krenule predaje pojedinaca“, rekao je Ivanić.

Nakon što je Srpska demokratska stranka preuzela vlast u Sanskom Mostu, kako je rekao Ivanić, formirani su centri na stadionu Podgrmeč, u sportskoj dvorani u gradu, fabrici ‘Betonirka’ i ‘Krings’, u kojima su pritvoreni muslimani.

„Obezbjeđenje ovih prihvatnih objekata vršila je uglavnom rezervna policija skupa s vojskom i drugim oružanim formacijama. Međutim, svaki centar je imao i svog upravnika koji je bio nadležan za obezbjeđenje“, rekao je Ivanić.

Dodao je da je čuo priče o tome da su u nekim od centara maltretirani pritvorenici, ali da o tome nije nikoga izvijestio.

Prema riječima svjedoka, u pritvorsku jedinicu SJB-a dovedena je mala grupa ljudi, za koju je saznao da se radi o „rukovodiocima Stranke demokratske akcije“.

Ivanić je rekao da mu nije poznato za šta se ova grupa pritvorenika teretila, ali da smatra da je za nju bio odgovoran Krizni štab opštine.

Svjedok Ivanić je rekao da je načelnik SJB-a Sanski Most bio optuženi Vrućinić, koji je bio upoznat sa svim „važnim bezbjedonosnim pitanjima“.

„Moje uvjerenje je bilo, možda sam samo utisak imao ne znam, ali imao sam osjećaj da nije imao povjerenje u policiju“, rekao je Ivanić dodavši da je Vrućinić 1992. godine zaposlio Interventni vod vojne policije koji je odgovarao direktno njemu.

U optužnici se navodi da je Vrućinić, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) i član Kriznog štaba u Sanskom Mostu, od aprila do decembra 1992. učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon nesrpskog stanovništva.

Vrućiniću se na teret stavlja progon civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci.

Suđenje se nastavlja 2. oktobra kada će svjedok Ivanić odgovarati na unakrsna pitanja.