Srijeda, 15 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Materijalni dokazi ne odnose se direktno na događaje u selu Petkovci (općina Zvornik), u blizini kojeg je ubijeno oko 1.000 zarobljenih Srebreničana, za što se sudi Stanišiću i Miloševiću.
Petko Pavlović, branilac Miloševića, prezentovao je dokumentaciju Armije BiH (ABiH) iz juna 1995. godine, u kojoj se, kako je obrazložio, navodi da je 28. divizija ABiH bila naoružana i napadala srpska sela oko Srebrenice.
Branilac je pokazao i dokument policije Republike Srpske iz maja 1995. godine u kojem se, kako je rekao, navodi da je ABiH kršila zabranu letova iznad zaštićene zone Srebrenica.
Stanišiću i Miloševiću se sudi za ubistva oko 1.000 Srebreničana počinjena sredinom jula 1995. na brani kod Petkovaca. Zarobljenici su, kako se navodi u optužnici, prije pogubljenja držani u Petkovcima.
Prema optužnici, Stanišić je bio komandant Šestog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), smještenog u Petkovcima, a Milošević njegov zamjenik.
Miloš Perić, branilac optuženog Stanišića, kazao je da nije bilo postojanja plana za prinudno iseljenje stanovništva iz Srebrenice.
Kako je naveo, poslije sastanka Ratka Mladića, tadašnjeg komandanta VRS-a, sa predstavnicima Srebreničana, autobusi su poslani u Bratunac 12. jula 1995. godine.
Suđenje se nastavlja 30. septembra.
Najčitanije
Saznajte više
Debevec i ostali: Nije nudio mito sudijama Suda BiH
U nastavku suđenja Ranku Debevcu, suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine, i ostalima, svjedok Posebnog odjela Federalnog tužilaštva je izjavio da ne poznaje ni jednog sudiju Državnog suda niti im je nudio mito ili naknadu.
Odbijen zahtjev Milana Martića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Milana Martića, ratnog lidera Srba u Hrvatskoj osuđenog na 35 godina zatvora za zločine počinjene nad Hrvatima i drugim nesrbima od 1991. do 1995. godine.
Ukinuta presuda za zločine u Hadžićima
Ustavni sud kao neosnovanu odbio apelaciju Srećka Aćimovića