Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Odgovarajući na pitanja Tužilaštva BiH trećeg dana svjedočenja, Busnov je kazao da je bio zamjenik komandira Policijske stanice u Kladnju, a zbog odsustva komandira obavljao je i te poslove. Dodao je da je zvanično za komandira postavljen u oktobru 1992. godine.

Optuženi je izjavio da je pratio da li Mujčinović, koji je bio komandir Policijske stanice u Stuparima (općina Kladanj), i drugi policajci zakonito rade.

Tužilaštvo BiH tereti Busnova i Mujčinovića za nezakonito zatvaranje srpskih civila u učiteljske zgrade i stari mjesni ured u Stuparima.

Sudi im se zajedno s Nusretom Muhićem, Zijadom Hamzićem, Nedžadom Hodžićem, Ramizom Halilovićem, Osmanom Gogićem i Kahrom Vejzovićem, nekadašnjim pripadnicima civilne i vojne policije te Teritorijalne odbrane (TO).

U svjedočenju je Busnov rekao kako nije bio prisutan kada su Srbi smješteni u stanove, te da ga je naknadno o tome obavijestio optuženi Mujčinović.

Prema njegovim riječima, oko 50 tih osoba je kod sebe imalo nelegalno oružje. On se nije složio s tužiteljicom Vedranom Mijović da policija nije imala naredbu da obezbjeđuje zgrade.

Kada je policija htjela da prestane sa obezbjeđenjem, kako je kazao, srpsko stanovništvo je tražilo da to ne urade. Dodao je kako je o njihovom statusu odlučivala civilna vlast.

Optuženom su također predočeni dokumenti iz kojih se vidi kako je zahtijevao da im se dostavlja hrana. Govoreći o optuženom Haliloviću, Busnov je rekao kako je on u to vrijeme smatran osobom koja previše pomaže Srbima, što pojedinci nisu odobravali.

Suđenje se nastavlja 4. septembra, kada će svjedočiti optuženi Muhić.

Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi