Ponedjeljak, 30 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U iskazu datom 2013. godine Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), svjedokinja Esma Omeragić je izjavila da je do početka rata s porodicom živjela u Rogatici. Nakon što je počelo granatiranje grada, kako je rekla, s porodicom je otišla u Karačiće, gdje su živjeli njeni roditelji.
“Tu smo ostali 15-ak dana kada su i po Karačićima počele padati granate, pa smo otišli i odatle”, navodi se u iskazu koji je pročitao tužilac Seid Marušić.
Svjedokinja je kazala da su njeni roditelji ostali u selu, te da ih više nikada nije vidjela.
“Od tada za njih ništa nismo znali do ekshumacije 2000. godine”, rekla je Omeragić u iskazu, navodeći da je prisustvovala ekshumaciji, te da je posmrtne ostatke roditelja prepoznala po ostacima odjevnih predmeta.
Iskaz svjedokinje Omeragić je pročitan na suđenju Radomiru Markoviću, Miletu Kušiću, Draganu Božoviću, Saši Perkoviću, Radomiru Gluhoviću, Peri Radoviću te Iliji i Milošu Vukašinoviću, koji su optuženi da su, zajedno s još nekoliko neidentifikovanih osoba, 18. septembra 1992. u selima Karačići, Vragolovi i Golubovići vršili pretres kuća i pljačkanje.
U jednoj garaži u Karačićima pronašli su oko 20 civila bošnjačke nacionalnosti, koje su udarali kundacima pušaka, zatim ih ugurali u jedan obližnji objekat i ubili. Pucanjem su prouzrokovali požar u tom objektu, u kojem se žrtve izgorjele.
Prema optužnici, Marković je bio komandir Sočićke čete Rogatičke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a ostali su bili pripadnici ove jedinice.
Nastavak suđenja je planiran za 18. august, kada će Tužilaštvo nastaviti s provođenjem materijalnih dokaza.
Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.