Odluka o obezbjeđivanju “Silosa”

Trećeg dana svjedočenja, odgovarajući na pitanja Tužilaštva BiH, svjedok Nusret Kaleta je potvrdio da su 1992. godine postojali prostori za izolaciju osoba privedenih zbog krivičnih djela.

Na pitanje tužiteljice Zorice Đurđević da li je Ratno predsjedništvo imalo određene nadležnosti u upravljanju “Silosom”, svjedok je rekao da nije. Pojasnio je kako Predsjedništvo jeste donijelo jednu odluku u vezi sa ovim objektom.

“Kada je došlo do upada grupa i narušavanja bezbjednosti ‘Silosa’ Ratno predsjedništvo je donijelo odluku o obezbjeđenju zatvora”, kazao je Kaleta, dodavši da je ta odluka kojom se “Silos” stavlja pod nadležnost Stanice javne bezbjednosti (SJB) kratko trajala.

On je izjavio da je u novembru 1992. godine obezbjeđenje “Silosa” preuzela 9. brdska brigada Armije BiH (ABiH).

Na pitanje da li je Ratno predsjedništvo znalo da su stražari i druge osobe fizički i psihički zlostavljali zatvorenike u “Silosu”, “Krupi” i školi “9. maj”, svjedok je ponovio da je Ratno predsjedništvo donijelo odluku o obezbjeđenju nakon saznanja da u “Silos” dolaze neke osobe.

“A ovaj dio da su stražari zlostavljali, maltretirali i nehumano postupali prema zatvorenicima meni nije poznat i mislim da to nisu radili”, rekao je Kaleta.

On je naveo i da Ratno predsjedništvo nije znalo da li su zatvorenici radili na prvim linijama.

“Ja nisam kompetentan da dam odgovor i tvrdim da li se to desilo ili ne”, kazao je svjedok.

Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Ðelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.

Prema optužnici, Đelilović je bio Predsjednik Skupštine opštine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, dok su ostali bili pripadnici vojne, policijske vlasti, upravnici u logorima. Kalember je bio stražar u “Silosu”.

Novi svjedok Đelilovićeve Odbrane svjedočit će 16. jula.