This post is also available in: English
Nakon što je završeno unakrsno ispitivanje posljednjeg svjedoka Haškog tužilaštva – vještakinje za demografiju Ewe Tabeau, koja je govorila o načinu stradanja žrtava iz Tomašice – Mladićeva Odbrana pred sudije je izvela svjedoka Milutina Mišića.
Mišić, koji je član kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH, kritikovao je, kao nezakonit i nepropisan, “početak verifikacije” spiskova osoba nestalih tokom rata u BiH, koji je sprovodio taj institut.
“Mi zadatku da se nađe prava istina o svakom nestalom čovjeku trenutno ne odgovaramo… Postoji zato mogućnost manipulacije”, ocijenio je svjedok.
On je rekao da “ima mnogo pogrešaka” i u bazama podataka o nestalima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP), te komisija za nestale Federacije BiH i Republike Srpske.
Ratko Mladić optužen je, kao komandant Vojske Republike Srpske (VRS), za genocid počinjen u Srebrenici i još nekoliko opština, terorisanje građana Sarajeva, uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce i progon Bošnjaka i Hrvata s opština pod srpskom kontrolom.
Kako je Mišić kazao, Institut za nestala lica BiH “nije postupao po sopstvenom pravilniku” i “kršio je zakonske odredbe” kada početnu verifikaciju statusa nestalih lica za oko “10.200 osoba” nije sprovodio “na osnovu propisane dokumentacije”.
Za potvrđivanje da je neka osoba nestala, po Mišiću, bilo je, po zakonu, neophodno imati “minimum podataka”, koji osim imena, datuma i mjesta rođenja, imena roditelja, obuhvataju i “mjesto, vrijeme i okolnosti nestanka”.
Umjesto toga, Institut je, u početnoj fazi, status nestalih potvrđivao “na osnovu zapisnika s identifikacije”, a da je “nedostajalo pretpostavljeno mjesto, vrijeme i okolnosti nestanka”.
Mišić je naglasio da je Institut “jedina ustanova koja ima zakonska ovlašćenja za utvrđivanje vremena, mjesta i okolnosti nestanka lica”, kao i za provjeru da li su ona zaista nestala.
Za bazu podataka ICMP-a o nestalima, svjedok je kazao da sadrži “mnoge netačnosti u ključnim elementima”, što “može stvoriti lažnu sliku o nestalim licima”.
Kao primjer osobe za koju se pogrešno tvrdilo da je nestala, Mišić je naveo pripadnika 28. divizije Armije BiH, za kojeg se u dokumentima Crvenog krsta tvrdilo da je ubijen na dan pada Srebrenice 11. jula 1995. ili sutradan, da bi se kasnije utvrdilo da ga je, nesrećnim slučajem, ubio saborac u decembru 1995. godine, kada je rat već bio okončan.
Svjedok je tvrdio i da “nikako nema logike” da je nastradali mogao biti pronađen u masovnoj grobnici u Snagovu, kako je bilo navedeno u dokumentima, nego samo “na mjestu stradanja”.
“O ovom licu, naša saznanja su da nije nestalo, ni pod ovim okolnostima”, posvjedočio je Mišić, dodavši da, stoga, u poboljšanom procesu koji je sproveo Institut toj osobi nije verifikovan status nestale osobe.
Mišić je precizirao da je poslije unapređenja procedure verifikacije tokom 2013. godine Institut verifikovao status nestalih za oko 7.000 osoba.Predsjedavajući sudija Alphons Orie nekoliko puta je upozorio Mladićeve branioce da nije jasno koliko je Mišićevo svjedočenje relevantno za suđenje, naročito nakon što je Tužilaštvo naznačilo da se na baze podataka u kojima, po svjedoku, ima mnogo grešaka, oslanjalo u ograničenoj mjeri.
Suđenje Mladiću nastavlja se u četvrtak, 9. jula.
