Četvrtak, 2 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Ovo je jako bitan momenat kako za žrtvu ratnog zločina kojoj je dodijeljena odšteta, tako i za sve žrtve u BiH i u regiji, koje se sad mogu nadati da ovaj presedan otvara put i drugima da u okviru krivičnog postupka ostvare svoje pravo na kompenzaciju”, kazala je Adrijana Hanušić, pravna savjetnica TRIAL-a u BiH.

Do današnje presude u BiH, prema navodima TRIAL-a, niti jedna žrtva ratnog seksualnog nasilja, kao ni uopće žrtve ratnih zločina nisu kroz krivični postupak ostvarile prava na naknadu za pretrpljenu štetu, uprkos pravu koje imaju.

Sudovi i tužilaštva su uvijek preusmjeravali žrtve na građanske parnice, što je za posljedicu imalo da većina preživjelih koji ne primaju nikakvu pravnu podršku od države, odriču se svojih osnovnih prava na naknadu.

Postupci ostvarivanja naknade u građanskoj parnici podrazumijevaju otkrivanje njihovih identiteta, koji su često zaštićeni tokom krivičnih postupaka, te dodatne finansijske troškove koje mnoge žrtve nisu u mogućnosti platiti.

Prvostepenom presudom Suda BiH, Bosiljko i Ostoja Marković, nekadašnji pripadnici Kotorvaroške brigade Vojske Republike Srpske (VRS), osuđeni su na po deset godina zatvora za silovanja 14-godišnjakinje u Kotor-Varoši.

Presudom je Markovićima dosuđeno da oštećenoj solidarno isplate 26.500 maraka na ime nematerijalne štete, zbog povrede sloboda i prava ličnosti i nanesene duševne boli.

Najčitanije
Saznajte više
Državni sud. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločine u Vitezu traži preko 47.000 maraka odštete
Šaćir Omanović je precizirao tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 47.000 maraka koji potražuje od Bosne i Hercegovine, nakon što je pravomoćno oslobođen optužbi za zločine na području Viteza.
Sjednica Vlade Federacije. Foto: Vlada Federacije
Da li je imenovanjem investitora za Južnu interkonekciju Federalna vlada narušila javni interes?
Izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji kojima se direktno definiše koji privatni investitor će realizovati projekat predstavljaju opasan presedan koji izaziva osnovanu sumnju da se radi o zakonskim odredbama po mjeri partikularnih interesa, upozoravaju iz Transparency Internationala.
Novčana kazna za vrijeđanje povratnika u Kalinoviku
Suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku počinje 8. aprila