Četvrtak, 30 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kako je saopćeno iz Državnog tužilaštva, na području Hercegovine uhapšeni su Nikola Zovko, Petar Krndelj, Krešo Raič i Ivica Čutura zbog sumnje da su tokom 1993. godine učestvovali u hapšenju i ubistvima bošnjačkih civila u Čapljini.
Prema Tužilaštvu, Zovko, nekadašnji načelnik Policijske stanice (PS) Čapljina, Krndelj kao komandir PS-a Čapljina i Raič, komandant voda Vojne policije, sumnjiče se da su sa drugim pripadnicima vojne i civilne policije zarobili tri nenaoružana civila bošnjačke nacionalnosti u mjestu Čeljevska Ada, a potom ih ubili.
U akciji na Čeljevskoj Adi, kojom je, prema Državnom tužilaštvu, rukovodio Krndelj, učestvovali su Zovko, Krndelj i Raič sa drugim nepoznatim osobama, te su teško ranili i zarobili još jednu osobu bošnjačke nacionalnosti koja je odvedena u PS Čapljina, gdje je maltretirana.
Ivica Čutura se sumnjiči da je tokom mjeseca jula 1993. godine na području općine Čapljina, zajedno sa njemu poznatim licima, hapsio civile bošnjačke nacionalnosti, koji su odvedeni u logor “Gabela”.
Uhapšeni će biti predati Tužilaštvu BiH, koje će odlučiti o eventualnom prijedlogu za pritvor.
Najčitanije
Saznajte više
Državni parlament bez dogovora o evropskim zakonima
Zbog nepostojanja entitetske većine Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu BiH naći će se na dnevnom redu na idućoj sjednici Državnog parlamenta, dok je Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH povučen iz parlamentarne procedure.
Jovica Stanišić zatražio prijevremeno puštanje na slobodu
Nekadašnji šef srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovica Stanišić, kojeg je Međunarodni mehanizam za krivične sudove osudio na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj, zatražio je prijevremeno puštanje na slobodu i uputio izvinjenje za svoje zločine.
Vraćen mural Slobodanu Praljku u Mostaru