Četvrtak, 4 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Isaković je osumnjičen da je 1994. i 1995. godine zločine počinio kao pripadnik Vojne policije 505. brigade Petog korpusa Armije BiH (ABiH) u bivšem hotelu Radoč u Bužimu, koji se koristio kao zatvor. On je osumnjičen sa još sedam osoba koje su ranije uhapšene.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva BiH, u ovom zatvoru je ubijeno više zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NO APZB).

“U zatvoru je lišeno života osam zarobljenih pripadnika VRS-a, jedan zarobljeni pripadnik NO-a APZB-a i tri civila simpatizera NO-a APZB-a. U zatvoru su nezakonito držani civili i ratni zarobljenici koji su bili izloženi mučenjima, silovanjima i nečovječnom postupanju”, navodi se u saopštenju.

Ostali osumnjičeni – Zijad Nanić, Esad Kudelić, Nedžad Bapić, Senad Salkić, Samir Isaković i Hasan Mustafić – uhapšeni su 21. aprila, dok je Vahid Bajraktarević uhapšen 6. aprila 2015.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva, Zijad Nanić je bio pomoćnik komandanta za bezbjednost 505. bužimske brigade Petog korpusa ABiH, Esad Kudelić komandir voda Vojne policije u komandi 505. brigade.

Husein Isaković naknadno je uhapšen, jer u vrijeme hapšenja ostalih osumnjičenih nije bio u BiH.

Najčitanije
Saznajte više
VSTV odlučio usprotiviti se EU nakon najave obustave finansiranja
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odlučilo je da se usprotivi Evropskoj komisiji nakon što su primili pismo generalnog direktora za susjedstvo i pregovore o proširenju u kojem se najavljuje obustava finansiranja programa kojim se prati način na koji VSTV provjerava imovinske kartone sudija i tužilaca.
UN traži strožiju online zaštitu djece
Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava objavila je nove smjernice za regulisanje online zaštite djece u kojima traži strožiju odgovornost država i tehnoloških promjena, dok je zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini i dalje neusklađeno s međunarodnim standardima.