Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“U julu 1995. godine, na Petrovdan sam bio na liniji. Javljeno nam je da prolaze iz susjedne opštine Srebreničani i da mora biti povećana borbena gotovost… Nisam znao ništa o tome da su dovedeni zarobljenici. Kasnije sam, u augustu, čuo da su ljudi dovedeni i da su smješteni u novoj školi u Petkovcima”, kazao je svjedok Lazar Gotovac, bivši pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS).

Gotovac, čiji je bataljon bio smješten u prostorijama stare škole u Petkovcima, rekao je da nikada nije čuo da je izdat poziv ili naredba o čuvanju zarobljenika.
“Komandant je bio Ostoja Stanišić… U vrijeme povećane borbene gotovosti viđao sam ga na liniji”, kazao je Gotovac i dodao da nije primjećivao da je Stanišić ispoljavao mržnju prema pripadnicima druge vjere.
Na pitanje da li mu je poznato da su zarobljenici ubijeni na brani u Petkovcima, svjedok je odgovorio da je čuo za to, ali tek poslije.
Ostoji Stanišiću i Marku Miloševiću sudi se za ubistva oko 1.000 Srebreničana počinjena sredinom jula 1995. godine na brani kod Petkovaca. Prema optužnici, zarobljenici su bili u Petkovcima prije odvođenja na obližnju branu.
Svjedok Radenko Petrović je izjavio da je, do ranjavanja, bio komandant Šestog bataljona Zvorničke brigade VRS-a i da mu je Stanišić bio zamjenik.
Petrović je dodao da je komanda bataljona bila smještena u prostorijama stare škole i da je podrum korišten za smještanje oružja i municije.
Upitan je li imao saznanja da su vojnici iz bataljona angažovani za čuvanje zatvorenika iz Srebrenice, Petrović je rekao da nije.
“Nisam imao saznanja, ništa zvanično… Znali smo da su bila borbena dejstva u rejonu Srebrenice i da je bilo nekih drugih jedinica, ali to su sve bile neformalne informacije”, objasnio je Petrović.
Nastavak suđenja je zakazan za 29. april.
Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija