Ostvarivanje norme na tuđi račun

U protekla tri mjeseca Sud BiH je entitetskim tužilaštvima prebacio pet predmeta u kojima je podignuta optužnica. Takvu praksu ne odobravaju tužilaštva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH smatrajući da im predmeti trebaju biti ustupljeni prije podizanja optužnice.

Munib Halilović iz Federalnog tužilaštva ističe da prebacivanje predmeta nakon potvrđivanja optužnice nije nezakonito, ali je u koliziji sa Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina. Prema njegovim riječima, Strategija nalaže da manje osjetljivi predmeti ratnih zločina trebaju biti prebačeni na entitetski nivo u fazi istrage, odnosno prije podizanja optužnice.

“Ta praksa je vjerovatno uslovljena činjenicom da su postupajući tužioci opterećeni potrebom zadovoljenja godišnjih normativa u pogledu broja završenih predmeta. Takvo postupanje dodatno opterećuje rad kantonalnih i okružnih tužilaca koji zastupaju optužnice”, kaže Halilović.

On pojašnjava da se rad na zastupanju optužnice Tužilaštva BiH uopće ne vrednuje kao rezultat rada kantonalnih ili okružnih tužilaca, iako to podrazumijeva ogroman posao i trud. U slučaju negativne odluke suda, kako kaže Halilović, to se pripisuje tužiocu koji je zastupao optužnicu, a ne onom koji ju je podigao.

Šefica Odjeljenja za ratne zločine Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci Sanja Guzina tvrdi da je Sud BiH prebacio njenoj instituciji jedan “manje složeni predmet“.

“Radi se o predmetu koji je, u skladu s Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina i razrađenim kriterijumima za ocjenu složenosti predmeta, trebalo da bude dostavljen Okružnom tužilaštvu Banja Luka u fazi istrage, a ne po okončanju istrage. Osnovni problem je evidentna pojava da Tužilaštvo BiH podiže optužnice ne pridržavajući se utvrđenih kriterijuma, svjesni da će te optužnice biti ustupljene entitetskim tužilaštvima”, kaže Guzina.

S druge strane, glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić je na pitanje zašto ova institucija podiže optužnice u manje složenim predmetima, odgovorio da je “rad u skladu sa zakonom”.

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso je za BIRN – Justice Report objasnila da bi kritike zašto predmeti nisu prebačeni prije podizanja optužnice trebale biti upućene Tužilaštvu BiH. Prema zakonu, kaže Kreso, odluka o prenošenju vođenja postupka u fazi istrage može se donijeti isključivo na prijedlog ove institucije.

“Tužilaštvo BiH je podiglo veliki broj optužnica u predmetima koji, s obzirom na složenost, ne ispunjavaju uslove za procesuiranje pred Sudom BiH, što je u potpunosti protivno Strategiji, koja predviđa da će Tužilaštvo svoje kapacitete koristiti isključivo za rad na najsloženijim predmetima. Budući da se radilo o predmetima manje složenosti, Sud BiH je, prema Strategiji, imao obavezu da te predmete, nakon potvrđivanja optužnice, ustupi mjesno nadležnim kantonalnim i okružnim sudovima”, kaže Kreso.

Kreso se slaže s okružnim i kantonalnim tužiocima da bi im predmeti trebali biti upućeni u fazi istrage. Međutim, ona smatra da bi im upućivanje predmeta nakon potvrđivanja optužnice trebalo ići u korist jer je faktički istraga završena.

“Dakle, oni dobijaju ‘gotove’ optužnice bez da su pritom morali angažovati vlastite kadrovske i materijalne kapacitete kako bi proveli istragu, prikupili dokaze i pripremili optužni akt”, pojašnjava Kreso.

Ipak, kao rješenje Kreso smatra da Tužilaštvo BiH treba prestati dizati optužnice u manje složenim predmetima. Tužilac Halilović ističe da se treba adekvatno vrednovati rad kantonalnih i okružnih tužilaca, a što se može postići izmjenom Pravilnika o orijentacionim mjerilima za rad tužilaca.