Petak, 12 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Lazar Maksimović, koji je bio zamjenik komandira prve čete u Šestom bataljonu Zvorničke brigade, kazao je da je komandni kadar bataljona, nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, viđao na položaju nedaleko od sela Petkovci (općina Zvornik), gdje im je bilo sjedište.
“Često su dolazili da vide kakvo je stanje”, rekao je svjedok.
Nakon što je VRS zauzela Srebrenicu, iz komande Šestog bataljona, kazao je svjedok, stiglo je naređenje o pojačanoj borbenoj gotovosti, odnosno da raspoloživi vojnici budu na položaju. Dok je bio na liniji, informaciju o dolasku zarobljenika iz Srebrenice u Petkovce, kako je izjavio, nije imao.
On je rekao da je poslije čuo da su Srebreničani dovedeni u Petkovce i smješteni u novu školu, koju za svoje potrebe nije koristio Šesti bataljon.
Stanišiću se, zajedno s Markom Miloševićem, sudi za ubistva oko 1.000 Srebreničana počinjena sredinom jula 1995. godine na brani kod Petkovaca. Prema optužnici, zarobljenici su bili u Petkovcima prije odvođenja na branu. Milošević je, kako stoji u optužnici, bio Stanišićev zamjenik.
Milomir Čelić, drugi svjedok Odbrane, kazao je da je nakon pada Srebrenice, kao komandir druge čete u Šestom bataljonu, bio na položaju u blizini Petkovaca, gdje je viđao Stanišića i Miloševića.
“Komanda bataljona bila je na isturenom komandnom mjestu na položaju”, izjavio je Čelić.
On je dodao da nije čuo da je bilo koja četa Šestog bataljona čuvala zarobljenike, kao i da je Stanišić pružao bilo koji vid podrške u vezi sa zarobljenicima.
Tužilac Predrag Tomić je rekao kako iz svjedokovih ranijih izjava ne proizlazi da je komanda Šestog bataljona dolazila na liniju.
Suđenje se nastavlja 8. aprila.
Najčitanije
Saznajte više
Ekshumirani posmrtni ostaci kod Prijedora
Na lokalitetu Kurevo – Krčevine kod Prijedora pronađeni su posmrtni ostaci za koje se vjeruje da pripadaju žrtvi bošnjačke nacionalnosti ubijenoj na ovome području 1993. godine, potvrđeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Obilježavanje dana ljudskih prava Instituta za nestale osobe BiH. Foto: Detektor
Međunarodni dan ljudskih prava kao podsjetnik na neispunjena obećanja žrtvama
Hiljade porodica u Bosni i Hercegovini živi bez prava na istinu o sudbini svojih najmilijih za kojima tragaju duže od 30 godina, poručeno je iz Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Ukinuta presuda za zločin nad civilima u Sarajevu
Potvrđena optužnica za ometanje rada pravosuđa