Srijeda, 5 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Ne mogu o tome da svjedočim jer nemam saznanja”, rekao je Blagojević, tadašnji komandant Bratunačke brigade VRS-a.

Tužiteljka Margaret Hassan prethodno je svjedoku predočila dokaze da su kamioni sa “stotinama i stotinama tijela” prolazili kraj njegove komande i stana u centru Bratunca. Tom operacijom, kazala je tužiteljka, VRS je pokušala da “prikrije dokaze” o masovnom ubistvu srebreničkih Muslimana.

Tribunal je potpukovnika Blagojevića 2007. pravosnažno osudio na 15 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja ubistava i prisilnog premještanja srebreničkih Muslimana. Nakon što je izdržao dvije trećine kazne u Norveškoj, 2013. je pušten na slobodu.

Mladić, bivši komandant VRS-a, optužen je za genocid u Srebrenici počinjen u danima nakon što je VRS zauzela tu enklavu koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN). Prema dosadašnjim presudama Tribunala, srpske snage su organizovano strijeljale oko 7.000 muslimanskih dječaka i muškaraca.

Hiljade tijela, VRS je, po optužnici, te jeseni iskopala iz “primarnih” grobnica, prenijela na nepristupačne lokacije i zakopala u “sekundarne” masovne grobnice, u pokušaju da prikrije zločin.

Upitan da li je njega i ostale oficire 16. oktobra 1995. tadašnji obavještajni oficir Bratunačke brigade VRS-a Momir Nikolić izvijestio da, po naređenju Glavnog štaba, sprovodi tu operaciju “asanacije” terena, Blagojević je odgovorio:“Pravo da vam kažem, ne sjećam se.”

Dodao je, međutim, da je pod asanacijom terena podrazumijevao zakonitu akciju uklanjanja tijela sa bojišta.

Nikolić je 2003. priznao krivicu za učešće u zlodjelima počinjenim u Srebrenici i osuđen je na 20 godina zatvora. Prije i poslije presude, bio je ključni svjedok Tužilaštva protiv drugih optuženih za genocid i druge zločine počinjene nad srebreničkim Muslimanima.

Blagojević je danas opovrgavao i da je sredinom jula 1995. godine komandovao vojnim i policijskim jedinicama koje su u šumama oko Srebrenice tragale za muslimanskim muškarcima koji su pokušavali da se probiju iz obruča.

“To kažete zato što su u toj operaciji sakupljeni zarobljenici koji su kasnije strijeljani, i vi to znate”, sugerisala je zastupnica Optužbe.

“Ne, to nije tačno”, odgovorio je svjedok, kojem je prethodno bio predočen njegov izvještaj da je obišao jedinice u pretresu terena. Na pitanje sudija znači li to da je “lagao” pretpostavljenu komandu, Blagojević je odgovorio da to nije bila laž, nego “supozicija”.

Mladiću, koji je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH koji je u nekim opštinama imao razmjere genocida, terror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, suđenje će biti nastavljeno 25. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Tuzlansko tužilaštvo formiralo predmet o požaru u Domu penzionera
Tužilaštvo tuzlanskog kantona po hitnim procedurama formiralo je predmet u vezi sa požarom u Domu penzionera u ovom gradu u kojem je do sada stradalo više od deset osoba, kako bi se utvrdile sve okolnosti nastanaka požara.
Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika protiv presude Državnog suda
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio kao neosnovanu apelaciju Milorada Dodika izjavljenu protiv drugostepene presude Državnog suda kojom je osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.