Asanacija terena u Srebrenici

“Samo sam čuo priče da se pucalo na poljoprivrednom dobru u Kravici… da se desio eksces, napad na stražare, da je bilo pucnjave i mrtvih”, rekao je Trišić, koji je tada bio intendantski oficir Vojske Republike Srpske (VRS) u obližnjem Bratuncu.

U pisanoj izjavi, uvedenoj u dokaze, svjedok je, međutim, precizirao da je “jednog policajca ubio Musliman”, koji mu je prethodno oteo pušku, i da su potom “preostali policajci reagovali pucnjavom da spriječe bjekstvo”.

Prema optužnici koja Mladića, tadašnjeg komandanta VRS-a, tereti za genocid nad oko 7.000 Muslimana iz Srebrenice, srpske snage su 13. jula 1995. u skladištu Zemljoradničke zadruge u Kravici ubile oko 1.000 muslimanskih zarobljenika. Bilo je to prvo u nizu masovnih pogubljenja koja su u narednim danima, po optužnici i ranijim presudama, uslijedila na više lokacija u okolini Zvornika.

Dok ga je unakrsno ispitivala tužiteljka Caroline Edgerton, Trišić je potvrdio da je njega i ostale oficire 16. oktobra 1995. tadašnji obavještajni oficir VRS-a Momir Nikolić izvijestio da, po naređenju Glavnog štaba, sprovodi operaciju “asanacije” terena.

Upitan da li je Nikolić pod “asanacijom” podrazumijevao iskopavanje “hiljada tijela srebreničkih Muslimana, ubijenih u Kravici i drugdje, te njihovo ponovno sahranjivanje na drugim lokacijama”, svjedok je odgovorio: “Tako ispada da je rekao kapetan Nikolić… Čuo sam to na tom sastanku od kapetana Nikolića.”

Trišić je naglasio da “nije radio asanaciju” niti dao “vozila, ni gorivo, ni ljudstvo, za te obaveze”.

Po optužnici, tijela su bila premještena na nepristupačne lokacije u pokušaju da se prikrije zločin. Nikolić je 2003. priznao krivicu za učešće u zlodjelima u Srebrenici i osuđen je na 20 godina zatvora. Prije i poslije presude, bio je ključni svjedok Tužilaštva protiv drugih optuženih za genocid i druge zločine nad srebreničkim Muslimanima.

Iskaz u Mladićevu odbranu započeo je još jedan bivši oficir VRS-a, Dragiša Masal.

Mladić je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u nekim opštinama imao razmjere genocida, za terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Suđenje će biti nastavljeno 19. marta.