Petak, 24 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Zbog velikog broja dokaza, tužiteljica Zorica Đurđević nije obrazlagala sadržaj ovih dokumenata, a Odbrana Nezira Kazića je kazala da potpisi koji su na tim dokumentima nisu potpisi optuženog.

“Prigovaram na niz dokumenata za koje se kaže da ih je potpisao Nezir Kazić. Ja tvrdim da to nije tačno”, rekao je Milorad Rašević, branilac optuženog Kazića.

Kazić je – zajedno sa Mustafom Ðelilovićem, Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Bećirom Hujićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom – optužen za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”.

Prema optužnici, Kazić je bio komandant 9. brdske brigade Armije BiH (ABiH), Hujić upravnik i zamjenik upravnika “Silosa”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, a Kalember stražar u “Silosu”. Ostali su bili pripadnici civilne i policijske vlasti.

Na ovom suđenju, Tužilaštvo je uložilo oko 180 materijalnih dokaza, od kojih se dio odnosi i na tretman zatočenika s područja opštine Hadžići. Ni ove dokumente tužiteljica Đurđević nije obrazlagala.

Odbrane su prigovorile na autentičnost nekih od ovih dokaza.

Nastavak suđenja naknadno će biti zakazan.

Najčitanije
Saznajte više
Debevec, Mehmedagić i Pijuk se naredne sedmice izjašnjavaju o krivnji
Pred Sudom Bosne i Hercegovine naredne sedmice je zakazno ročište za izjašnjenje o krivnji suspendovanom predsjedniku ovog suda Ranku Debevcu, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije Osmanu Mehmedagiću i uposleniku Suda Milisavu Pijuku, koji se terete za više krivičnih djela.
Predstavljanje izvještaja "Zaštita zviždača u Jugoistočnoj Evropi". Foto: Detektor
Zviždači u BiH se radije obraćaju nevladinim organizacijama i medijima nego institucijama
Mnogi zviždači i dalje ostaju ranjivi i suočeni sa institucijama koje nisu voljne ili nisu sposobne da im pruže odgovarajuću zaštitu, iako u svim državama postoje pravni mehanizmi njihove zaštite, rečeno je tokom predstavljanja izvještaja “Zaštita uzbunjivača u Jugoistočnoj Evropi: Je li ovo najbolje što možemo?“
Godinu nakon napada u Bosanskoj Krupi predmet i dalje u radu