Godina ukinutih presuda

Žalbena vijeća Državnog suda u prošloj godini donijela su 20 odluka, od kojih su u samo tri potvrdila prvostepene presude za ratne zločine. U svim ostalim slučajevima, žalbena vijeća su ili ukidala presude ili ih značajno mijenjala.

Iz Suda BiH tvrde da je ukidanje prvostepenih presuda potpuno normalno i da ne postoji razlog za zabrinutost jer je zadatak žalbenih vijeća uklanjanje nepravilnosti.

Međutim, pravni stručnjaci smatraju da veliki broj ukinutih presuda govori o tome da prvostepena vijeća prave previše grešaka, što dovodi do prevelikog jaza između prvostepenih i drugostepenih sudija.

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso za BIRN – Justice Report kaže da “niti može, niti želi” komentarisati rad prvostepenih vijeća, ali prihvata da postoje razlike između kvalitete rada sudija.

“Jasno je da, kao i u svakoj profesiji pa tako i u našoj, postoje odgovorne osobe koje kvalitetno obavljaju svoj posao, osobe koje su izuzetno profesionalne, ali i one koje to nisu”, dodaje Kreso.

Advokat Vlado Adamović, koji godinama radi na predmetima ratnih zločina, kaže da percepcija o slabijem radu prvostepenih u odnosu na žalbena vijeća jeste tačna, te da prvostepene sudije često nemaju dovoljno iskustva da rade najsloženije predmete.

“Došlo je do prevelike diskrepancije između prvostepenih i drugostepenih vijeća. U prvostepenom vijeću imate sudija koji su radili samo prekršajne predmete, a sada sude ratne zločine”, kaže je Adamović.

Prema njegovim riječima, u žalbenim odjeljenjima Suda BiH rade sudije koje su prošle sve pozicije, od pripravnika na općinskom sudu do predsjednika drugostepenog vijeća na Vrhovnom sudu. Samo to, kako kaže Adamović, govori da dva suca ne pričaju istim pravnim jezikom, a to se ne smije dešavati.

Adamović smatra da bi Sud BiH trebao povesti računa da se predmeti ratnih zločina i u prvostepenim postupcima daju samo iskusnim sudijama.

S Adamovićem se slaže i braniteljica Vasvija Vidović, koja tvrdi da prvostepena vijeća često vrše “najozbiljnija kršenja ljudskih prava optuženih”.

“Prvostepena vijeća često – vođena loše postavljenom optužnicom i intencijom da pokriju pritvor, kao i utiskom koji žrtve ostavljaju – zanemare bit odgovornosti i prave greške. Ta vijeća nekada prave osnovne greške, neobjelodanjivanje dokaza, i normalno je da te presude padaju”, kaže Vidović.

Predsjednica Suda BiH priznaje da postoje razlike u profesionalnosti i kvalitetu rada određenih sudija.

“Ono što je bitno naglasiti jeste da ukinute presude u praksi nisu ništa neuobičajeno. Apelaciona vijeća i imaju ulogu da ispravljaju propuste ukoliko ih je bilo tokom prvostepenog postupka, i to je dobro. Sudije nisu nepogrešive, ali upravo zato i imamo drugostepena vijeća, koja su garant pravilne primjene zakona i propisa”, smatra Kreso.

Vidović kaže da postoje dobre, obučene sudije, ali da ima i onih koji olako prihvataju dokaze, ili ne dozvoljavaju odbrani da ispita nekog svjedoka. “To su osnovne stvari i odmah je jasno da će presuda pasti. Prije rata, kada sam bila sutkinja, kontrola je bila mnogo strožija i mislim da je problem što to sada nemamo”, ističe Vidović.

Adamović kaže da je najveći problem u tome što veliki broj presuda pada zbog “grešaka u zanatskom dijelu”:

“Kada pogledate razlike u prvostepenoj i drugostepenoj presudi, i laiku je jasno da je drugostepeno vijeće u pravu. Ako od deset presuda pet padne u zanatskom dijelu, onda govorimo o nekvalitetnom sudiji. Zanatski dio u pravu je kao da novinar ima greške u pravopisu”, tvrdi Adamović.

Adamović smatra da bi Sud BiH svake sedmice trebao napraviti sjednicu svih sudija, na kojoj bi se otvoreno pričalo o temeljnim pravnim pitanjima, kako bi se generalno poboljšao kvalitet rada svih vijeća.