Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kao materijalne dokaze, tužilac Predrag Tomić je u sudski spis uveo dokumentaciju Vojske Republike Srpske (VRS) iz jula 1995. koja se odnosi na hapšenje i ubijanje Srebreničana.

U dokumentu Drinskog korpusa VRS iz 12. jula 1995. godine, kako je rekao tužilac, nalazi se naređenje o hapšenju ili ubijanju Srebreničana.

“Važno je uhapsiti ili likvidirati što više muslimanskih formacija”, navodi se u ovom dokumentu.

Na području Konjević Polja, prema jednom od dokumenata VRS-a, nakon hapšenja je ubijeno između 1.000 i 1.500 neprijateljskih vojnika.

Odbrana je istakla kako dokazi nisu relevantni, jer se ne odnose na ono što je Stanišiću i Miloševiću optužnicom stavljeno na teret.

Stanišiću i Miloševiću sudi se za ubistva  oko 1.000 zarobljenih Srebreničana počinjena sredinom jula 1995. na brani kod sela Petkovci (općina Zvornik).

Prema optužnici, Stanišić je bio komandant Šestog bataljona Zvorničke brigade VRS, a Milošević njegov zamjenik. Komanda bataljona bila je smještena u Petkovcima, navedeno je u optužnici.

Suđenje se nastavlja 14. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.