Nedjelja, 7 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

zarobljenika na Igman.

Asim Džambasović, vještak vojne struke, koji je nalaz i mišljenje dao na poziv Odbrane Nedžada Hodžića, kazao je, odgovarajući na pitanja tužioca, da su, prema vojnim dokumentima, zarobljenici na Igman slati na zahtjev Zulfikara Ališpage, ili “komandanta Operativne grupe”, kao i na zahtjev komandanta “Devete brigade iz Tarčina”.

Kada je govorio o službenim zabilješkama u kojima se navodi da je zatvorenik Jadranko Glavaš preminuo nakon premlaćivanja u kojem je učestvovao i optuženi Nedžad Hodžić, Džambasović je naveo da je ovu zabilješku uvrstio u analizu, ali da nema dokumentacije u kojoj se vidi da li su bilo kakve disciplinske mjere preduzete povodom ubistva.

“Po vojnim pravilima, ovakav slučaj bi morao da se procesuira. Ja na takvu vrstu dokumenata nisam naišao. Moj posao i nije bio da utvrđujem krivicu Nedžada Hodžića, već da dam nalaz i mišljenje o sistemu rukovođenja i strukturi vojske”, objasnio je Džambasović.

Nedžadu Hodžiću se sudi zajedno sa Dževadom Salčinom za zločine počinjene na Igmanu. Tužilaštvo BiH ih tereti da su, kao pripadnici odreda “Zulfikar” ABiH, mučili, premlaćivali i seksualno zlostavljali zatvorenike, odsijecali im dijelove tijela, zastrašivali ih i učestvovali u drugim nečovječnim djelima.

Vještak Džambasović je napomenuo da nije vidio nikakve dokumente u kojima se navodi da su zatvorenici na Igmanu svakodnevno bili premlaćivani i zlostavljani, te da su jedina dva slučaja ubistvo Glavaša i ranjavanje Dragana Vukovića, takođe jednog od zatvorenika.

Na pitanje Darka Samardžića, jednog od članova Sudskog vijeća, da li je moguće da se u vojsci ne evidentiraju baš svi incidenti i događaji, Džambasović je odgovorio da je to u praksi moguće, ali da je, po vojnim pravilima, to trebalo prijaviti i sankcionisati.

“U ratu je sve moguće, pa tako i da nije bilo baš svakog evidentiranja. Međutim, ukoliko se zlostavljanja i mučenja ponavljaju svaki dan, mislim da je u najmanju ruku čudno da o tome nema baš nikakvog pisanog traga niti zabilješke”, kazao je Džambasović.

Na sljedećem ročištu, 8. januara, Odbrana prvooptuženog nastaviće sa izvođenjem dokaza.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura