Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

zarobljenika na Igman.

Asim Džambasović, vještak vojne struke, koji je nalaz i mišljenje dao na poziv Odbrane Nedžada Hodžića, kazao je, odgovarajući na pitanja tužioca, da su, prema vojnim dokumentima, zarobljenici na Igman slati na zahtjev Zulfikara Ališpage, ili “komandanta Operativne grupe”, kao i na zahtjev komandanta “Devete brigade iz Tarčina”.

Kada je govorio o službenim zabilješkama u kojima se navodi da je zatvorenik Jadranko Glavaš preminuo nakon premlaćivanja u kojem je učestvovao i optuženi Nedžad Hodžić, Džambasović je naveo da je ovu zabilješku uvrstio u analizu, ali da nema dokumentacije u kojoj se vidi da li su bilo kakve disciplinske mjere preduzete povodom ubistva.

“Po vojnim pravilima, ovakav slučaj bi morao da se procesuira. Ja na takvu vrstu dokumenata nisam naišao. Moj posao i nije bio da utvrđujem krivicu Nedžada Hodžića, već da dam nalaz i mišljenje o sistemu rukovođenja i strukturi vojske”, objasnio je Džambasović.

Nedžadu Hodžiću se sudi zajedno sa Dževadom Salčinom za zločine počinjene na Igmanu. Tužilaštvo BiH ih tereti da su, kao pripadnici odreda “Zulfikar” ABiH, mučili, premlaćivali i seksualno zlostavljali zatvorenike, odsijecali im dijelove tijela, zastrašivali ih i učestvovali u drugim nečovječnim djelima.

Vještak Džambasović je napomenuo da nije vidio nikakve dokumente u kojima se navodi da su zatvorenici na Igmanu svakodnevno bili premlaćivani i zlostavljani, te da su jedina dva slučaja ubistvo Glavaša i ranjavanje Dragana Vukovića, takođe jednog od zatvorenika.

Na pitanje Darka Samardžića, jednog od članova Sudskog vijeća, da li je moguće da se u vojsci ne evidentiraju baš svi incidenti i događaji, Džambasović je odgovorio da je to u praksi moguće, ali da je, po vojnim pravilima, to trebalo prijaviti i sankcionisati.

“U ratu je sve moguće, pa tako i da nije bilo baš svakog evidentiranja. Međutim, ukoliko se zlostavljanja i mučenja ponavljaju svaki dan, mislim da je u najmanju ruku čudno da o tome nema baš nikakvog pisanog traga niti zabilješke”, kazao je Džambasović.

Na sljedećem ročištu, 8. januara, Odbrana prvooptuženog nastaviće sa izvođenjem dokaza.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.