Srijeda, 4 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tužiteljica Marijana Čobović zatražila je da Sud BiH zabrani Džambegoviću napuštanje Goražda, putovanje i sastajanje sa svjedocima, kao i da mu odredi da se dva puta sedmično javlja policiji.

“Postoji opasnost od bjekstva, jer je osumnjičeni upoznat da mu se može izreći kazna dugotrajnog zatvora. Njegovo mjesto prebivališta je u Goraždu, u blizini državne granice sa Srbijom. On nema putnih isprava, ali smo tražili zabranu izdavanja novih, a predložili smo i zabranu korištenja lične karte za prelazak granice”, kazala Čobović.     

Tužilaštvo BiH sumnjiči Džambegovića da je, kao pripadnik Armije BiH (ABiH), od maja do augusta 1992. godine počinio zločin nad civilnim stanovništvom u selu Crkvine (opština Goražde).

Tužilaštvo BiH smatra da je Džambegović dolazio u selo iz kojeg su vojno sposobni muškarci odvedeni, gdje je fizički i psihički maltretirao i zastrašivao civile srpske nacionalnosti koji su ostali u selu. Među tim civilima je bilo i osoba starijih od 70 godina.

Braniteljica Mirsada Beganović-Žutić kazala je da Odbrana ne spori nijednu od predloženih mjera.

“On ni do sada nije putovao, nezaposlen je, živi od fotografisanja dženaza. Što se tiče predložene zabrane za izdavanje novih putnih isprava, on nema potrebe nigdje da ide. Moj je prijedlog da se ne javlja svjedocima Tužilaštva”, kazala je Beganović-Žutić.

Ona je dodala kako je jedan svjedok telefonom zvao osumnjičenog, ali da je on odbio da razgovara sa njim.

Najčitanije
Saznajte više
BiH podržala do sada najveće EU sankcije protiv Rusije
Bosna i Hercegovina se pridružila novom i do sada najvećem paketu sankcija Evropske unije prema Ruskoj Federaciji koji obuhvata više od 1.500 osoba i pravnih subjekta uključenih u invaziju na Ukrajinu i koji predstavljaju jezgro ruske vojne industrije.
Neriješeno pitanje reparacija i status logoraša više od 30 godina nakon rata
Neriješeno pitanje logoraša i diskriminacija civilnih žrtava rata u ostvarivanju njihovih prava neki su od ključnih problema istaknutih tokom zatvorenih konsultacija “Civilne žrtve rata u BiH: jednakost, dostojanstvo i priznanje”.
Bez alternative za veličanje ratnih zločina koja odgovara vlastima