Nedjelja, 8 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sajić je u pisanoj izjavi uvedenoj u spis rekao da “strateški ciljevi Republike Srpske nikada nisu obuhvatali protjerivanje Muslimana i Hrvata”.

Unakrsno ispitujući svjedoka, Haški tužioci su, međutim, citirali riječi predsjednika Skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika sa sjednice iz 12. maja 1992. na kojoj su poslanici proklamovali šest strateških ratnih ciljeva bosanskih Srba.

“Prvi strateški cilj je razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice; razdvajanje država; razdvajanje od onih koji su neprijatelji i koji su koristili svaku priliku, naročito u ovom vijeku, da nas napadnu i koji će nastaviti s takvom praksom ako nastavimo da budemo u istoj državi”, kazao je tada Krajišnik.

Sajić, koji je prisustvovao toj sjednici, potvrdio je da to jesu bile riječi Krajišnika, iako je negirao da je razdvajanje kao prvi ratni cilj na istoj sjednici proklamovao vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić.

Zastupnik Optužbe sugerisao je i da je Sajić imao važnu ulogu zbog toga što je na istoj sjednici Skupštine Republike Srpske sjedio odmah pored Ratka Mladića.

“Ništa me nije kvalifikovalo da sjedim tu, general (Mladić) je rekao: ‘Sjed’, mali, tu’”, odgovorio je svjedok, tvrdeći da prethodno nije ni poznavao Mladića.

Sajić, koji je bio i član kriznog štaba Autonomne Regije Krajina, tvrdio je i da se “vojne strukture nikada nisu stavile pod kontrolu civilnih vlasti”.

Ratku Mladiću sudi se za progon Muslimana i Hrvata iz opština pod srpskom kontrolom, koji je u nekoliko opština poprimio razmjere genocida. Optužen je i za genocid u Srebrenici, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na ovom ročištu je ispitan i svjedok Odbrane Ratko Milojica, koji je govorio o dešavanjima na području Prijedora u proljeće 1992. godine.

Tezu Mladićeve odbrane da su rat u prijedorskoj opštini izazvali “muslimanski ekstremisti”, Milojica je potkrijepio opisom napada na njega i još petoricu srpskih vojnika u selu Hambarine u maju 1992. godine. Poslije kraćeg razgovora o predaji oružja, na Srbe u automobilu je, po Milojicinom iskazu, otvorena vatra. Trojica su ubijena, a trojica, uključujući i njega, teško ranjena.

Po optužnici, srpske snage su, uzvraćajući na taj napad, od 23. maja sprovele operaciju “čišćenja” područja oko Hambarina, ubile jedan broj Muslimana, a hiljade mještana protjerale ili zatvorile u logor Omarska, gdje su nad njima činjeni zločini.

Vjerodostojnost svjedoka tokom unakrsnog ispitivanja tužioci su nastojali da naruše ukazivanjem da je on bio umiješan u ubistvo jednog katoličkog sveštenika u Ljubiji.

Milojica nije negirao da je bio prisutan kada je sveštenik bio opljačkan i ubijen, ali je opovrgavao da je ubica Ivica Pavlović, inače Hrvat, pucao iz njegove automatske puške.

Suđenje Mladiću se nastavlja u srijedu, 3. decembra.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu