Utorak, 17 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Edin Kustura je ispričao da se sa drugim mještanima bošnjačke nacionalnosti sela Zlatnik i Dobrun krio po šumama u proljeće 1992. godine zbog “nesigurne situacije i odvođenja”.

Svjedok Kustura je rekao da je 27. maja 1992. iz šume sišao s još jednim komšijom u selo Zlatnik kako bi obišao majku, ali je došlo do napada srpskih vojnika na selo.

“Ja sam bio u kući Vezira Kasapovića. Čuli smo pucnjavu i ja i komšija Dževad smo skočili u potok. Odatle smo čuli da vojska dolazi do Vezira i da ga pitaju gdje su mu sinovi. Onda se čula pucnjava i tu je Vezir ubijen. Ja i Dževad smo otrčali do obližnje livade i onda preko jedne strane. Za nama su pucali, ali smo pobjegli na brdo i vidjeli da selo gori”, kazao je Kustura.

Narednog dana, prema iskazu svjedoka, otišao je nazad u selo da bi našao majku, te ju je našao u kući Derviša Kusture, nakon čega mu je ona ispričala da je njihova kuća zapaljena.

“Majka je rekla da je dan ranije vojska došla u njenu kuću. Prepoznala je među njima neke komšije, i pitali su za mene i brata. Dali su joj šibicu da sama zapali kuću, ali ona nije htjela, pa su je udarili. Onda je kuća planula i htjeli su da je gurnu u plamen, ali ju je neko zovnuo po imenu i odveo u kuću Derviša”, kazao je svjedok.

Kustura je ispričao da mu je majka rekla da je tog dana, dok ju je vojnik vodio ka komšijinoj kući, u jednoj grupi vojnika vidjela Petra Kovačevića kako prolazi.

Prema riječima Kusture, njegova majka je ostala u komšijinoj kući još par mjeseci, dok se on krio u šumi, nakon čega je napustio selo, a od komšije Islama Kusture je saznao da je njegova majka s još dvije žene zapaljena i ubijena u Derviševoj kući.

“Islam je rekao da je bio napad, da su čuli vriske iz kuće i da je onda sve utihnulo. Poslije napada su išli da ih traže, ali ništa nije ostalo. Navodno su tražili mene i brata. Islam je kasnije zarobljen i bio je u logoru Uzamnica. Tamo je dolazio Budimir Kovačević, koji je Petrov brat i tada je govorio Islamu: ‘Udesili smo Kusture, ja sam ubio oca, a Petar zapalio majku’”, rekao je Kustura.

Državno tužilaštvo tereti Petra Kovačevića, bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), da je krajem jula 1992. zapalio kuće i štale Asima i Derviša Kusture u selu Zlatnik, dok su se u njoj nalazile tri ženske osobe, koje su tom prilikom ubijene. Sudi mu se i za druge zločine počinjene u višegradskim selima Dobrun i Zlatnik.

Svjedok Kustura je kazao da je od Islama Kusture čuo i da je Petar Kovačević bio prisutan kada su ubijeni Ahmed Mutapčić i Ibrahim Kustura.

“Islam je rekao da su vojnici poveli njega i njegovog sina Ibrahima, te Salku i Ahmeta Mutapčića. Jedan vojnik je rekao Petru Kovačeviću da ih sasluša, na šta je Petar rekao: ‘Neću, ti ćeš.’ Zatim je vojnik odveo Ahmeta i vratio se krvavog lica. Onda je odveo Ibrahima i isto se desilo. Islama i Salku su pustili tada, ali su vidjeli tijela sinova”, rekao je Kustura.

On je ispričao i da je od komšija čuo da je Petar Kovačević ubio Muju Gacka u selu Dobrun, te da je natjerao svjedokinju S1 da ga ukopa.

Suđenje Kovačeviću se nastavlja 8. decembra.

Najčitanije
Saznajte više
Usvojene izmjene Krivičnog zakona Federacije za rodno zasnovano ubistvo žene na čekanju zbog amandmana
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene i dopune Krivičnog zakona koje kao posebno djelo tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano i kažnjavaju distribuciju sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Ipak, primjena zakona neće biti moguća jer je Federalna vlada usvojila amandman koji definiše pojam “životnog partnera”.
Potrebna regulacija digitalnih platformi u BiH utemeljena na ljudskim pravima
Platforme moraju hitno poduzeti mjere za smanjenje širenja štetnog sadržaja, a Bosna i Hercegovina donijeti jasan pravni okvir za online i društvene medije, u skladu s ljudskim pravima, rečeno je na radionici o digitalnim platformama i upravljanju online medijima u BiH.