Subota, 6 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

vatima.

Mandić je tvrdio da je rat izazvao napad Muslimana na policijski punkt i regrute Jugoslovenske Narodne Armije (JNA) kod sela Hambarine 22. maja 1992., poslije čega su srpske snage napale selo. Svjedok je izjavio i da su muslimanske paravojske osam dana kasnije napale Prijedor.

Nesrpskim civilima “koji nisu prekršili zakon i uzeli oružje u ruke”, po svjedoku, srpske vlasti su “pomogle da odu”, uz asistenciju međunarodnih organizacija. Oni koji su bili naoružani, morali su biti ispitani u “istražnom centru” u Omarskoj, rekao je Mandić.

Bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, sudi se za genocid u Srebrenici i još nekoliko opština, a jedna od njih je i Prijedor. On je optužen i za progone Muslimana i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

U unakrsnom ispitivanju, tužilac Alan Tieger je tvrdio da su muslimanski civili napustili Hambarine i prije napada pod prijetnjama srpskog kriznog štaba.

“Takva jest odluka bila… Logično je da se narod povuče, ako se ne ispune zahtjevi i ne predaju počinioci napada”, odgovorio je Mandić.

On je potvrdio i da su nesrpska sela bila granatirana, te da su mnogi mještani završili u pritvorskim centrima Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Na tužiočevu tvrdnju da su “stotine Muslimana bile ubijene” u napadima na Hambarine i Kozarac, svjedok je uzvatio da to nije znao, jer “nije učestvovao u tim operacijama”.

Na sjednicama kriznog štaba, Mandić je, kako je rekao, “postavio pitanje gdje idu zlato i novac koji su uzimani od naroda dok su ga sprovodili… Da ne bi pala ljaga na nas za pljačku”.

Zastupnik Optužbe je precizirao da je u logorima kod Prijedora bilo pritvoreno oko 7.000 Muslimana i Hrvata. “Ne znam broj, možda je bilo…više hiljada”, kazao je na to svjedok.

Mandić je tvrdio da su u Trnopolju nesrbi imali “slobodu kretanja”, dok su u Omarskoj i Keratermu bili pritvoreni i ispitivani ljudi koji su učestvovali u borbi. Na sugestiju tužioca da su sve to bili civili “koji nisu imali veze s borbama”, svjedok je, međutim, kazao da je to “moguće” i da “ne zna”, jer “nije imao uvid” u to ko je pritvoren, već je “samo čuo”.

Na pitanje da li je znao za masovne zločine, Mandić je odgovorio: “Čuo sam da je bilo torture prema nesrbima u Omarskoj i Keratermu, bilo je i ubistava, ali vidio nisam ništa”. Dodao je da je čuo za ubistvo oko 150 muslimanskih zarobljenika u Keratermu 25. jula 1992. godine. “Slažem se da je to bio masakr”, kazao je svjedok.

U pisanoj izjavi, Mandić je tvrdio da su počinioci zločina bili krivično gonjeni. Pošto ga je tužilac Tieger podsjetio da je na drugom suđenju rekao da to ne zna, Mandić je to prihvatio kao istinito. Predsjedavajući sudija Alphons Orie zbog toga ga je upozorio da bi mogao biti optužen za lažno svjedočenje.

Suđenje Mladiću nastavlja se u četvrtak, 27. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura