This post is also available in: English
Svjedok Tomislav Puhalac je kao primjer naveo hapšenje lica bošnjačke nacionalnosti koje je kamionom prevozilo oružje.
Puhalac je rekao da je na Palama dobio izjavu uhapšenog lica, koje je, kako pretpostavlja, ispitano u policiji na Ilidži i pušteno.
“S obzirom da je to bilo turbulentno vrijeme, pravljeni su ustupci i on je pušten u dogovoru vrha jedne i druge strane”, rekao je svjedok odgovarajući na pitanje da li je bilo uobičajeno da se pusti neko ko je prevozio oružje.
Tužilaštvo je prigovorilo na autentičnost ovog dokumenta, te ispitivalo Puhalca da li je imao saznanja o naoružavanju srpske strane.
Na navode sa sastanka održanog u septembru 1991. o potrebi da se Srbi organizuju i naoružaju, svjedok je rekao da mu djeluje nevjerovatno da se to govorilo te godine.
Tužilaštvo mu je predočilo intervju nekadašnjeg visokog funkcionera policije Momčila Mandića, koji je u jednom intervjuu govorio kako je “pomagao srpsku stranu, davao vozila i opremu, materijalna sredstva, čak i oružje”.
“Mandić je bio zadužen za materijalno snabdijevanje policije oružjem, opremom i uniformama. On o tome govori”, odgovorio je svjedok.
Na pitanje o aktivnostima Srpske demokratske stranke (SDS) na uzimanju oružja iz magacina i kasarni bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) u aprilu 1992. godine, Puhalac je rekao da je bilo pitanje “ko će to uzeti – ili muslimani ili Srbi”.
Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), optužnica tereti za genocid u Srebrenici, progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, koji je u nekoliko opština dosegao razmjere genocida, teror nad stanovništvom Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Kao svjedok Odbrane na suđenju se pojavio i Trifko Komad, nekadašnji funkcioner SDS-a, koji je učestvovao u formiranju ove stranke.
U izjavi koja je uvrštena u dokaze, on je govorio o okupljanju srpskih intelektualaca i potrebi organizovanja srpskog naroda u BiH, jer je “bilo jasno da su se ostala dva naroda organizovala kroz Stranku demokratske akcije (SDA) i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ)”.
Komad je naveo da je u jednom trenutku bio zadužen da koordiniše konvoje humanitarne pomoći, nakon što je primijećeno da “lokalni šefovi usmjeravaju konvoje prema svojim potrebama”.
Tužilaštvo je navelo primjer zapljene pomoći iz konvoja i pitalo svjedoka da li je bila politika vlasti da se stvari oduzimaju ili da se konvoj vrati ako nema potrebnu dokumentaciju.
“Politika je bila da se konvoj proprati do odredišta. Ja sam pratio konvoj do Sarajeva, takođe i u Goražde… Ne isključujem mogućnost da je bilo takvih slučajeva, nije se moglo sve kontrolisati”, rekao je Komad.
Suđenje se nastavlja u utorak, 11. novembra.
