Četvrtak, 30 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pri Okružnom tužilaštvu u Trebinju u aprilu ove godine je osnovan Tim za rješavanje ratnih zločina. Do danas su završili osam predmeta. Od tih osam, kako je kazao Vukanović, u šest je obustavljena istraga, jedan predmet prebačen je u nadležnost Tužilaštva BiH i podignuta je jedna optužnica.

Vukanović je pojasnio da su u trenutku formiranja tima imali aktivna 43 predmeta, kao i obavezu da do kraja juna 2015. godine riješe 15 posto predmeta.

“Stavljanjem tačke na osam predmeta mi smo već ispunili 19 posto. Za pola godine smo prebacili dogovorenu kvotu, stoga se ne može reći da nismo postigli odgovarajuće rezultate”, rekao je Vukanović.

Prije formiranja Tima, pojasnio je Vukanović, imali su preko 70 predmeta, a uposlenih pet tužilaca.

“Problemi koje smo imali prepoznati su od stručne javnosti. Iz IPA fondova smo dobili značajna sredstva da formiramo tim za rješavanje predmeta, ali i da poboljšamo materijalno-finansijsku podršku u radu”, dodao je Vukanović.

Na upit kada bi se mogle očekivati nove optužnice za ratne zločine, Vukanović je odgovorio da je nezahvalno prognozirati ili reći neki datum, napomenuvši da tek po prikupljanju dokaza koji mogu određeno lice dovesti pod sumnju, može se podići optužnica.

Okružno tužilaštvo u Trebinju nadležno je za procesuiranje ratnih zločina koji su počinjeni na području istočne Hercegovine, uključujući Foču, Čajniče, Miljevinu i Kalinovik.

Najčitanije
Saznajte više
Rast negiranja i lobistička kampanja opravdavanja genocida
Paralelno s rastom zabilježenih slučajeva negiranja genocida u Srebrenici u odnosu na prošlu godinu, širi se i lobistička kampanja vlasti Republike Srpske u kojoj se genocid opravdava, rečeno je na predstavljanju izvještaja o negiranju genocida Memorijalnog centra u Srebrenici.
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju