Dobrovoljni odlazak, a ne prisilno preseljenje
“Tužilaštvo nije pokazalo niti jednu kontranaredbu za srpsku stranu. Izdao sam naredbu za obustavljanje akcija oko Srebrenice. Bilo je pritisaka tokom rata, ali nisam popuštao samo ako je to podrazumijevalo naše velike žrtve”, rekao je Karadžić u završnom obraćanju Sudskom vijeću.Prema njegovim riječima, ponašanje Tužilaštva ne ide u korist pravde.“Šta bi Tužilaštvo dalo da je našlo bilo koju naredbu koju sam izdao za javnost a da se po drugačijoj postupalo?”, upitao se Karadžić, istaknuvši da je Tužilaštvo zanemarilo takve “muslimanske naredbe”. Karadžić je govorio kako nije vršeno prisilno preseljenje bosanskih muslimana i Hrvata, već da su oni dobrovoljno odlazili.“Jesu odlazili, teška srca ali svojevoljno, s područja koja su kontrolisali Srbi”, kazao je Karadžić.U vezi sa optužbama za čišćenje Hrvata iz Posavine, Karadžić je rekao da se to odnosilo na čišćenje vojnih formacija iz Posavine, gdje je tada bio koridor koji je puno značio.“U jedinicama smo imali Hrvate”, dodao je Karadžić.Karadžić je kao bivši predsjednik Republike Srpske i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih općina, teroriziranje građana Sarajeva, kao i za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.Govoreći o početku rata u Prijedoru, Karadžić je kazao da je do toga došlo jer je “centrala u Sarajevu bila ljuta što pregovaraju sa srpskim agresorom”.“Zarobili smo 2.000 pripadnika ‘Zelenih beretki’ i predali ih istražnim organima. Vlast na Palama nije imala nikakvog saznanja o tome. Pritvorska jedinica za njih je bila u Omarskoj. Nije bilo bez istrage. Njih 60 posto je pušteno, a 40 posto prebačeno na Manjaču”, rekao je Karadžić, istaknuvši da su muslimani svojom voljom odlazili u prihvatni centar u Trnopolje.Prijedor, kako je kazao Karadžić, nije bio na liniji, nije bilo deklarisane vojske, već su bili “teroristi u zemunicama”. Ipak, dodao je Karadžić, sa tim teroristima postupano je kao sa ratnim zarobljenicima.Završnu riječ Karadžić će iznositi deset radnih sati.
