Srijeda, 29 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Trećestepeno vijeće Suda BiH osudilo je Alića prema Krivičnom zakonu BiH, a Ustavni sud BiH je 4. jula ukinuo ovu presudu zbog pogrešne primjene zakona.
Predsjedavajući sudija Mirko Božović je pojasnio da je, s obzirom na ukidanje trećestepene presude, postupak protiv Alića vraćen u fazu odlučivanja o žalbama na presudu Apelacionog vijeća iz oktobra 2011. godine.
Iznoseći žalbu, branilac optuženog Alića Senad Kreho je rekao kako ostaje kod već ranije iznesenih žalbi, ali da želi uložiti dokumente koji se tiču olakšavajućih okolnosti.
“Ulažem izvod iz matične knjige rođenih za troje Alićeve djece, uvjerenje da redovno pohađaju školu, kao i uvjerenje za suprugu koja je na birou rada u Bužimu”, kazao je Kreho.
Tužiteljica Olivera Đurić također je rekla da ostaje kod ranijeg odgovora na žalbu.
Alić je prvostepenom presudom oslobođen krivice, dok ga je Apelaciono vijeće Suda BiH u januaru 2011. godine osudilo da je, kao pomoćnik komandanta bataljona “Hamza” pri Petom korpusu Armije BiH (ABiH), u augustu 1995. učestvovao u zlostavljanju četiri zarobljena pripadnika Vojske Srpske krajine. 
Nakon toga Odbrana se žalila Trećestepenom vijeću, koje je odbilo tu žalbu i potvrdilo presudu, ali je Ustavni sud ukinuo pravosnažnu presudu, naloživši da se primijeni krivični zakon bivše Jugoslavije.
Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju