Subota, 6 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Izet Brazdić je rekao da je 15. juna 1993. godine – odmah po preuzimanju dužnosti predsjednika Ratnog predsjedništva općine – dobio zahtjev iz Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kladanj da se “riješi status građana srpske nacionalnosti smještenih u Osnovnoj školi u Stuparima”.

“Taj dokument je potpisao Selman Busnov iz policije i sjećam se da je u dopisu traženo da se Ratno predsjedništvo odredi koji je status tih osoba, koje su tu smještene, kako se sjećam, u dogovoru s Armijom BiH radi njihove lične zaštite”, ispričao je Brazdić.

Prema njegovom iskazu, s obzirom da Ratno predsjedništvo nije učestvovalo u smještanju tih osoba, svjedok je tada odbio da se konkretno izjasni o njihovom statusu.

“Smatrao sam da bi to značilo da preuzimamo odgovornost za nešto u čemu nismo učestvovali od početka… Mi smo odgovorili da je status svih građana, pa tako i onih srpske nacionalnosti, riješen Ustavom i zakonima Republike Bosne i Hercegovine, koji garantuju bezbjednost i slobodu, i tako smo naložili da se postupa prema zakonima”, rekao je Brazdić.

Nekoliko dana kasnije, prema svjedoku, ponovno je iz SJB-a u Ratno predsjedništvo došao dopis kojim se traži da se izvrši mobilizacija građana srpske nacionalnosti iz Stupara, što je također odbijeno.

“Mobilizacija je već izvršena 1992. godine, prema tadašnjoj odluci Ratnog predsjedništva, stoga smo smatrali da je nemoguće da se opet to radi”, pojasnio je Brazdić i dodao da je potom, u saradnji s općinskim komisijama, pomogao da se izvrši razmjena svih osoba srpske nacionalnosti iz Stupara, što se desilo u julu 1993. godine.

Selman Busnov, nekadašnji načelnik SJB-a Kladanj, optužen je skupa sa Safetom Mujčinovićem, Zijadom Hamzićem, Nusretom Muhićem, Ramizom Halilovićem, Nedžadom Hodžićem, Osmanom Gogićem i Kahrom Vejzovićem, bivšim pripadnicima Teritorijalne odbrane (TO) te vojne i civilne policije za nezakonito zatvaranje srpskog stanovništva, kao i premlaćivanje i nečovječno postupanje.

Odgovarajući na pitanja Odbrana, Brazdić je kazao da su građani srpske nacionalnosti smješteni u Stuparima imali “bolje uslove i više hrane od ljudi u Kladnju”.

Suđenje će biti nastavljeno u petak, 5. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura