Suđenje zarobljenicima u Tarčinu

Svjedočeći u korist Tužilaštva BiH, Mladen Veseljak je ispričao da je krajem marta 1993. godine, kao sudija Okružnog vojnog suda, došao na područje Tarčina, gdje je saznao kako tu ima zarobljenika koje je potrebno procesuirati.

“Rečeno nam je da postoji određen broj zarobljenika koji su bili Srbi, koji su bili naoružani od Srpske demokratske stranke (SDS) vojnim oružjem, te da je namjera da se oni uključe u razmjene, ali da to nije moguće dok ne budu procesuirani”, kazao je on.

Svjedok je rekao da je njegov kolega nakon toga podizao optužne prijedloge, a da je on zakazivao glavni pretres.

“U školi smo uredili jednu učionicu da bude kao sudnica. Tada smo procesuirali 15-ak ljudi. Suđenje je trajalo dva dana i svi su oni, mislim, bili relativno mladi ljudi”, kazao je Veseljak, dodavši da su “sva lica priznala izvršenje krivičnog djela”.

Na pitanje tužiteljice Zorice Đurđević da li su ta lica imala advokata na suđenju, svjedok je odgovorio da nisu, te da su se sami izjasnili kako ne trebaju branioca.

“Ja sam donio rješenje za određivanje pritvora… Maksimalna kazna za djela za koja se njima sudilo bila je tri godine. Znam da smo po povratku u Zenicu sve te predmete prenijeli u redovnu proceduru, a presude im nismo dostavljali jer su se izjasnili da ne traže otpravak presude”, rekao je on, dodavši da mu nije poznato da li su te osobe odslužile kaznu zatvora.

Na pitanje tužiteljice da li su te osobe imala rješenja o lišenju slobode, svjedok je kazao da se ratnim zarobljenicima nisu izdavala ta rješenja.

Veseljak je svjedočio na suđenju za zločine počinjene u “Silosu”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, za koje se sudi Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu.

Prema optužnici, Hujić je bio upravnik i zamjenik upravnika “Silosa”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, a Kalember stražar u “Silosu”. Ostali su bili pripadnici civilne, vojne i policijske vlasti.

Veseljak je rekao da je i u januaru 1993. dolazio na područje Tarčina kako bi ispitao osumnjičene vojnike Armije BiH (ABiH) koji su učestvovali u pobuni. Ti vojnici su se, kako je ispričao, nalazili u “Silosu”, koji je korišten kao vojno-disciplinski pritvor.

Na pitanje Sudskog vijeća da li je tada vidio još nekog osim tih vojnika, Veseljak je odgovorio da nije.

Suđenje se nastavlja sutra, 18. jula.