This post is also available in: English
Promjene se ne odnose na izdavanje audio i video materijala sa suđenja za ratne zločine i druga teška krivična djela.
“U praksi to znači da će na stranici Suda BiH biti objavljivane odluke i informativni sadržaji u kojima se ne anonimiziraju imena i prezimena u onim predmetima koji su od posebnog značaja za javnost”, navedeno je u novom pravilniku Suda BiH.
Prema novom pravilniku, predmeti koji su od posebnog značaja za javnost jesu oni za ratne zločine, terorizam, organizirani kriminal, korupciju, poreznu utaju, ali i drugi predmeti za koje je Sud BiH odlučio da su značajni za javnost.
Novim pravilnikom stepen anonimizacije bit će sveden na minimum, odnosno bit će zatamnjeni podaci kao što su datum i mjesto rođenja, kao i matični broj osobe.
Sud BiH je 2012. godine počeo anonimizirati dokumente, odnosno stavljati inicijale umjesto imena i prezimena, naziva nekog grada i slično.
Zbog ovoga je BIRN BiH pokrenuo kampanju tražeći zaustavljanje cenzure kada su u pitanju ratni zločini i druga teška krivična djela koja se procesuiraju pred pravosudnim institucijama BiH. Pored medija, anonimizaciju su osudile žrtve, pravni stručnjaci, međunarodne i nevladine organizacije.
Nakon niza pritisaka, Sud BiH je izmijenio pravilnik, naglasivši da je prihvatio preporuke strukturalnog dijaloga BiH i Evropske unije koji je održan prošle godine, kao i naknadne izmjene koje je usvojilo Visoko sudsko tužilačko vijeće (VSTV) BiH.
VSTV je prošle godine usvojio preporuku po kojoj anonimizacija nije obavezna, nakon čega je osnovana i radna grupa koja se bavi izradom smjernica za pravosuđe u BiH.
Sud BiH je uvođenjem anonimizacije javnosti uskratio kompletne audio i video zapisnike sa suđenja za ratne zločine i druga teška djela. Javnost može dobiti audio i video zapis u trajanju od deset minuta. Izmjenama pravilnika, Sud BiH nije izmijenio odredbe koje se odnose na izdavanje audio i video materijala.
