Granata nije ispaljena iz Mrkovića

Optužnica tereti Mladića, nekadašnjeg komandanta VRS-a, za terorisanje civila u Sarajevu dugotrajnim minobacačkim i snajperskim napadima. Po optužnici, VRS je 5. februara 1994. ispalila granatu koja je na Markalama ubila 66 i ranila više od 140 osoba.

Svjedok Gengo, koji je bio komandant jednog od bataljona Prve romanijske brigade VRS-a na obodima Sarajeva, ustvrdio je da ta granata nije bila ispaljena sa minobacačkih položaja njegove jedinice. 

Kako je izjavio, to je utvrdila i komisija koju su činili oficiri VRS-a i UNPROFOR-a koji su dan nakon eksplozije na Markalama, 6. februara, obišli minobacačke položaje njegovog bataljona kod sela Mrkovići.

U sažetku Gengove pisane izjave, koji je u sudnici pročitao Mladićev branilac Branko Lukić, doslovno su ponovljene tvrdnje iz iskaza svih dosadašnjih svjedoka Odbrane – da se VRS oko Sarajeva isključivo branila, da artiljerijom nije gađala civilne objekte, koje su zloupotrebljavale muslimanske snage, i da nije imala namjeru da teroriše civile, niti da izazove žrtve.

Svjedok je opovrgavao i navod optužnice da su sa položaja njegove jedinice, na lokalitetu Špicasta stijena, na civile u Sarajevu pucali snajperisti.

U unakrsnom ispitivanju, tužilac Adam Weber tvrdio je da komisija VRS-a i UNPROFOR-a nije postojala, niti da je poslije Markala obišla minobacačke položaje svjedokove jedinice, ali je Gengo ostao pri svom iskazu.

Svjedok je rekao da ne zna imena većine oficira VRS-a ni UNPROFOR-a koji su komisiju činili, i da ga je o zaključcima komisije usmeno izvijestio podređeni, a kasnije je dobio i pisani izvještaj. 

Na pitanje tužioca, svjedok je potvrdio da je svojim minobacačima uzvraćao na vatru Armije BiH iz Sarajeva, svjestan da minobacačka granata “pokriva 50 kvadratnih metara”, te da je velika vjerovatnoća da će biti pogođeni i civili koji se u tom krugu nađu.

Upitan od tužioca koje je mjere preduzimao da spriječi vrlo vjerovatno stradanje civila u gradu, Gengo je odgovorio:

“Pa nisam ja mogao… Šta sam ja mogao da preduzmem na suprotnoj strani. Suprotna strana je te mjere trebalo da preduzme ako je dejstvovala iz pokretnih oruđa… blizu bolnice, bila je dužna da obezbijedi da uzvratna vatra ne naškodi civilima… Ne mogu ja da sklonim civile na njegovoj strani.”

Svjedok je kazao da je za moguću “kolateralnu štetu” uzrokovanu vatrom njegove jedinice, stoga, odgovornim smatrao muslimanske snage.

“Bilo je i srpskog i hrvatskog i muslimanskog stanovništva… Nisam mogao znati ko se tu nalazio”, rekao je Gengo.

Odbrana Mladića – optuženog i za genocid u Srebrenici te progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje za taoce pripadnika UNPROFOR-a – sljedećeg svjedoka će saslušati sutra, 28. maja.