Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Rifet Kadrić, bivši pomoćnik komandira policijske stanice u Stuparima (općina Kladanj), kazao je da mu nije poznato da su policajci u Stupare dovodili srpsko stanovništvo iz okolnih sela.

“Policija je išla u sela, ali ja nisam vidio da su nekoga dovodili”, rekao je svjedok.

Prema navodima optužnice, policija je nezakonito zatvarala srpsko stanovništvo u zgrade prosvjetnih radnika u Stuparima. Prema iskazu svjedoka, Srbi, koji se nisu iselili, masovno su počeli dolaziti u Stupare tražeći zaštitu, jer se zbog borbenih dejstava nisu osjećali sigurnim u svojim kućama.

Tužilac Dragan Čorlija je kazao da je svjedok u istrazi rekao da je optuženi Safet Mujčinović, tadašnji komandir policijske stanice u Stuparima, išao sa policajcima u sela i pozivao Srbe da dođu u Stupare “kako bi obezbijedili da ih neko ne bi pobio”.

“Nisam vidio da ih je dovodio. Zbog toga što je išao, ja sam pretpostavljao da je išao po tom pitanju”, objasnio je svjedok.

Prema optužnici, policija je nezakonito hapsila srpske civile pod izgovorom da je to radi njihove bezbjednosti.

Tužilac Čorlija je također naveo da je svjedok u istrazi kazao da je “Safet u dogovoru sa nekim odlučio da se smjeste u zgrade prosvjetnih radnika”.

“Možda sam rekao to, ali nisam pravo formulisao kako je bilo”, odgovorio je Kadrić.

On je naveo kako je čuo da je civilna vlast odlučila da se Srbi “smjeste negdje”. “Poslije su ti građani smješteni u zgrade prosvjetnih radnika”, dodao je on.

Svjedok je rekao da su pojedini izvođeni na ispitivanje u vezi s oružjem. “Postupano je vrlo korektno”, kazao je on.

Prema riječima Kadrića, optuženi Kahro Vejzović također je korektno postupao prema Srbima. Prema optužnici, Vejzović, rezervni policajac stanice u Stuparima, učestvovao je u premlaćivanju zatvorenih Srba koji su izvođeni na ispitivanje.

Zajedno s Mujčinovićem i Vejzovićem, za zločine na području Kladnja sudi se Selmanu Busnovu, Nusretu Muhiću, Zijadu Hamziću, Ramizu Haliloviću, Nedžadu Hodžiću, Harizu Habiboviću i Osmanu Gogiću, bivšim pripadnicima Teritorijalne odbrane (TO) te vojne i civilne policije.

Svjedok Kadrić je rekao da su policajci obezbjeđivali zgrade prosvjetnih radnika radi sigurnosti smještenih Srba. Na tužiočevo pitanje da li je neko pobjegao, svjedok je odgovorio da se jedan od njih “udaljio”.

“On je pronađen i vraćen da ne bi nastradao. Zbog njegove bezbjednosti”, kazao je svjedok.

Prema njegovom svjedočenju, u zgradama prosvjetnih radnika Srbi su ostali do ljeta 1993. godine. U međuvremenu, kako je dodao, izrazili su želju da odu na teritoriju pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS).

“Situacija je bila takva da policija ne može odlučiti da idu”, rekao je Kadrić.

Suđenje se nastavlja 30. maja.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu a protiv kojih su formirani predmeti preminulo je tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neke umrle prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića